Zašto se svi osjećamo iscrpljeno i bezvoljno? U nastavku teksta doznajte koji je razlog. Promjena godišnjih doba ne utiče samo na garderobu i dnevne navike, već i na unutrašnje stanje čovjeka. Kako se jesen bliži kraju, a zima polako preuzima primat, mnogi primjećuju da se nešto mijenja i u njima samima. Jutra su teža, buđenje traje duže, a motivacija za svakodnevne obaveze često izostaje. Iako se ovakvo stanje nerijetko pripisuje lijenosti ili umoru, stvarnost je mnogo složenija.
Nedostatak sunčeve svjetlosti, kraći dani i boravak u zatvorenom prostoru mogu imati snažan uticaj na psihu. Ljudi često nastavljaju da funkcionišu po starom rasporedu, ne uzimajući u obzir da se organizam nalazi u potpuno drugačijim uslovima nego tokom proljeća i ljeta.
-
Šta se dešava u tijelu tokom zime
Tokom hladnih mjeseci dolazi do poremećaja prirodnog biološkog ritma. Manjak dnevne svjetlosti utiče na lučenje hormona koji regulišu san i raspoloženje. Melatonin, hormon sna, počinje se lučiti u većim količinama, dok nivo serotonina, koji je povezan sa osjećajem zadovoljstva i energije, opada.
Ova hormonska neravnoteža može izazvati osjećaj stalnog umora, bezvoljnosti i emocionalne težine. Čak i nakon dužeg sna, osoba se može osjećati iscrpljeno, kao da se nije zaista odmorila. Mnogi opisuju to stanje kao funkcionisanje „na minimumu“, gdje se svakodnevne obaveze obavljaju bez pravog osjećaja prisutnosti ili zadovoljstva.
-
Sezonski afektivni poremećaj kao stvarna pojava
Zimska depresija, poznata i kao sezonski afektivni poremećaj, nije prolazna faza niti izgovor. Riječ je o stanju koje se ponavlja svake godine u istom periodu i koje može značajno uticati na kvalitet života. Simptomi uključuju pad koncentracije, gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo, povlačenje iz društva i promjene u apetitu.
Iako se često blago ispoljava, kod nekih ljudi ovo stanje može biti izrazito intenzivno. Važno je razumjeti da se ne radi o slabosti karaktera, već o reakciji organizma na spoljašnje uslove.
-
Ko je pod većim rizikom
Određene grupe ljudi su osjetljivije na ove promjene. Mladi koji su već izloženi školskim obavezama, pritiscima i nesigurnostima mogu teže da se nose sa dodatnim padom energije. Starije osobe, posebno one koje žive same ili imaju ograničene društvene kontakte, takođe mogu biti pogođene.
Ljudi koji žive u krajevima sa dugim zimama i malo sunčanih dana češće prijavljuju simptome zimskog umora. Takođe, osobe koje su ranije imale problema sa anksioznošću ili depresivnim stanjima često primjećuju pogoršanje tokom zimskih mjeseci.
-
Iskustva koja se dijele u online prostoru
Društvene mreže su postale mjesto gdje se sve češće govori o mentalnom zdravlju. Mnogi korisnici otvoreno dijele kako se osjećaju tokom zime, opisujući manjak volje, potrebu za izolacijom i osjećaj emocionalne težine. Ovakva razmjena iskustava može imati pozitivan efekat, jer pokazuje da ljudi nisu sami u onome što prolaze.
Kada neko pročita tuđe iskustvo koje liči na njegovo, lakše je prepoznati sopstvene simptome i shvatiti da oni imaju ime i objašnjenje. Ipak, važno je imati mjeru i ne oslanjati se isključivo na online savjete.
-
Male promjene koje mogu pomoći
Stručnjaci ističu da pasivnost dodatno pogoršava stanje. Iako zvuči jednostavno, svakodnevni izlazak na dnevno svjetlo, čak i kada je vrijeme oblačno, može imati pozitivan efekat. Kratka šetnja ili boravak pored prozora može pomoći organizmu da se prilagodi.
Fizička aktivnost, bez obzira na intenzitet, doprinosi lučenju hormona koji popravljaju raspoloženje. Redovan san i ustaljen ritam odlaska na spavanje i buđenja takođe igraju veliku ulogu. Održavanje kontakta sa prijateljima i porodicom, čak i kada postoji želja za povlačenjem, može spriječiti osjećaj izolacije.
-
Kada je važno obratiti se stručnjaku
Ako osjećaj bezvoljnosti traje sedmicama i počne da utiče na školu, posao ili odnose sa drugima, važno je potražiti stručnu podršku. Razgovor sa psihologom ili savjetnikom može pomoći u razumijevanju emocija i pronalaženju načina da se sa njima nosi.
Traženje pomoći ne znači gubitak kontrole, već preuzimanje brige o sopstvenom mentalnom zdravlju. Pravovremena podrška može napraviti veliku razliku, posebno tokom perioda kada prirodni uslovi dodatno opterećuju psihu.
