Uz toplomjer provjerite rad štitnjače. U nastavku teksta otkrivamo vam kako to da učinite. Mnogi ljudi primijete umor, sporiji ritam tijekom dana ili promjene raspoloženja, ali ne znaju odakle sve to dolazi. Jedan od organa koji lako utječe na opće stanje tijela je štitnjača. Mala je, ali ima veliku ulogu u regulaciji energije, metabolizma i općeg osjećaja vitalnosti. Prije nekoliko desetljeća liječnik Broda Barnes predložio je jednostavan način da se kod kuće provjeri radi li štitnjača možda sporije ili brže nego što bi trebala. Njegov test ne zamjenjuje liječničku dijagnozu, ali može dati okvirnu sliku o tome kako tijelo funkcionira odmah nakon buđenja.
Barnes je smatrao da jutarnja bazalna temperatura može otkriti kako se štitnjača ponaša. Tjelesna temperatura tijekom prvih minuta nakon buđenja ostaje relativno stabilna i nije pod utjecajem aktivnosti, hrane ili stresa. Upravo zato ju je vidio kao dobar pokazatelj osnovnog ritma metabolizma.
-
Kako je Barnes došao do svog testa
Prije pedeset godina dr. Barnes počeo je istraživati povezanost između metabolizma i štitnjače. Primijetio je da se kod osoba sa smanjenom aktivnošću štitnjače jutarnja temperatura često spušta ispod očekivanih vrijednosti. U svojoj knjizi opisao je kako poremećaji rada štitnjače mogu dovesti do problema kao što su kronični umor, slabija koncentracija ili promjene raspoloženja. Zbog toga je razvio postupak koji svatko može napraviti kod kuće, bez posebne opreme, osim običnog toplomjera.
Barnesov pristup bio je jednostavan: ako tijelo proizvodi premalo hormona štitnjače, metabolizam se usporava i temperatura pada. Ako ih proizvodi previše, temperatura se može povisiti. Danas se test smatra dodatnom orijentacijom, a ne zamjenom laboratorijskih analiza, ali i dalje mnogima služi kao prvi znak da možda trebaju provjeriti rad štitnjače kod liječnika.
-
Kako pripremiti toplomjer i što očekivati ujutro
Test se radi odmah nakon buđenja, prije nego što ustanete iz kreveta, popijete vodu ili počnete se kretati. Važno je pripremiti sve večer ranije kako se ujutro ne biste morali dizati.
Prije spavanja uzmite toplomjer i dobro ga protresite. Trebao bi pokazivati oko 35 °C ili niže kako biste dobili ispravno mjerenje ujutro. Stavite ga pokraj kreveta da vam bude pri ruci. Ako koristite digitalni toplomjer, samo provjerite da radi ispravno i da je baterija dobra.
Kad se probudite, uzmite toplomjer bez ustajanja i stavite ga ispod pazuha. Držite ga deset minuta ako je riječ o živin toplomjer ili dok digitalni toplomjer ne završi mjerenje. Zapišite rezultat čim ga očitate. Ova vrijednost naziva se “rana jutarnja bazalna temperatura”.
Normalno je da se kod većine ljudi jutarnja vrijednost kreće između 36.5 i 36.8 °C.
-
U kojim situacijama temperatura može biti nepouzdana
Postoje okolnosti u kojima ovaj test nije najbolji pokazatelj. Ako imate prehladu, gripu ili bilo kakvu infekciju, temperatura može biti viša nego inače. Kod djevojaka tijekom menstruacije mogu se javiti prirodne oscilacije. Također, neprospavana noć ili stres uoči mjerenja mogu malo poremetiti rezultat. Zbog toga je test dobro napraviti kad ste zdravi i kad ste spavali relativno mirno.
Barnes je preporučio raditi test tri jutra zaredom kako bi prosjek bio što pouzdaniji. Ako su sve tri vrijednosti izvan raspona, to je bolji znak da bi možda trebalo provjeriti rad štitnjače.
-
Što znače dobiveni rezultati
Ako je temperatura između 36.5 i 36.8 °C, Barnes je to smatrao znakom stabilnog rada štitnjače.
Vrijednosti ispod 36.5 °C povezivao je s mogućim usporenim radom štitnjače. Uz nižu jutarnju temperaturu često se spominju simptomi poput umora, slabije koncentracije, sporog buđenja, osjećaja hladnoće, slabije energije ili pojačanog opadanja kose. To ne znači da test postavlja dijagnozu. Može samo ukazati da bi možda bilo dobro obaviti laboratorijske pretrage.
Ako je temperatura viša od 36.8 °C, Barnes je to pripisivao pojačanom radu štitnjače ili prisutnosti infekcije u tijelu. Povišena temperatura ne mora odmah značiti problem, ali ako se ponavlja kroz nekoliko jutara, vrijedi porazgovarati s liječnikom.
U svakom slučaju, ako su vrijednosti stalno iznad ili ispod normale, preporučuje se profesionalna medicinska procjena.
-
Što još može pomoći štitnjači
Prema Barnesovom razmišljanju, štitnjača ne djeluje sama. Na njezin rad utječe zdravlje jetre, razina stresa i unos određenih nutrijenata. Selen, vitamin A, magnezij, vitamini B skupine i uravnotežena razina kortizola imaju važnu ulogu u normalnoj funkciji štitnjače. Redovita, raznolika prehrana i dovoljno sna također doprinose zdravijem ritmu hormona.
