Smokvu nikada ne sadite blizu kuće. U nastavku teksta pročitajte razlog. Kad ljudi planiraju uređenje dvorišta, obično zamišljaju veliko, raskošno stablo koje će ljeti praviti hlad, u proljeće ukrasiti prostor zelenilom, a možda i donositi ukusne plodove. U toj slici mnogima se prva na listi želja nađe smokva – stablo koje odiše mediteranskim šarmom i nosi dozu nostalgije. Ipak, stariji često kažu: “Smokvu nikad ne sadi uz kuću!”. Na prvi pogled, to može izgledati kao još jedna stara narodna izreka, ali iza nje se kriju vrlo realni razlozi koje su potvrdili i stručnjaci za hortikulturu i građevinu.
-
Zašto ljudi biraju smokvu
Smokva nije slučajno jedno od najtraženijih stabala za sadnju u dvorištima. Njeni plodovi su ukusni, hranjivi i zdravi, bogati vlaknima, kalijem i antioksidansima. Osim toga, smokva raste brzo, širi krošnju i daje gust hlad koji u ljetnim mjesecima postaje pravo utočište.
Mnogi je povezuju s djetinjstvom i sjećanjima na ljetne dane kod bake i djeda. Ima i simboličnu vrijednost – u nekim kulturama smokva predstavlja obilje i plodnost. Sve to je čini privlačnim izborom, no ono što često izmiče oku je ono što se dešava ispod površine zemlje.
-
Korijen koji ne miruje
Glavni razlog zašto se smokva ne preporučuje za sadnju blizu kuće je njen invazivni korijenov sistem. Za razliku od stabala koja razvijaju dubok korijen i ostaju “na svom mjestu”, smokva širi mrežu korijenja horizontalno, tražeći vlagu u svim pravcima.
Korijen je snažan, uporan i sposoban da se uvuče u najmanju pukotinu u betonu ili cigli. Ako smokva raste nekoliko metara od kuće, nije nemoguće da njen korijen dopre do temelja. S vremenom, širenje korijenja može izazvati mikropukotine, koje kasnije prerastaju u ozbiljne građevinske probleme.
-
Skrivena prijetnja instalacijama
Još jedna opasnost krije se u podzemnim cjevovodima. Kuće i dvorišta često imaju razne instalacije: vodovodne, kanalizacijske, pa čak i električne u zaštitnim cijevima. Smokvin korijen u potrazi za vlagom lako se obavije oko cijevi i počne vršiti pritisak.
Kod starih ili oštećenih instalacija, korijen može ući unutra i napraviti pravi haos. To vodi do pucanja cijevi, začepljenja i curenja, što zahtijeva skupe i komplikovane popravke. Vrtlari i majstori za održavanje kuća nerijetko imaju primjere gdje je baš smokva bila krivac za kvar koji se na početku činio “misterioznim”.
-
Nered iznad zemlje
Čak i ako zanemarimo podzemne probleme, smokva donosi određene poteškoće u samom dvorištu. Njeno lišće opada u velikim količinama, a kada se nakvasi, postaje klizavo i teško za čišćenje.
Plodovi, iako ukusni, često pucaju i otpadaju. Kada padnu na staze, pločnike ili krovove, ostavljaju ljepljive mrlje koje se teško uklanjaju. Osim toga, slatki sok privlači mrave, ose, muhe i ptice, pa se lako stvara dodatni nered i nelagoda oko kuće.
-
Koliko daleko treba saditi smokvu
Ako se ipak odlučite za smokvu, stručnjaci savjetuju da je posadite najmanje desetak do petnaest metara od temelja kuće i svih važnih instalacija. Na taj način, smanjuje se rizik od podzemnih oštećenja.
Idealno mjesto za smokvu je rub dvorišta ili vrtni kutak gdje neće imati pristup građevinskim strukturama. Na otvorenom prostoru smokva može slobodno širiti korijen i krošnju, a vi i dalje možete uživati u njenim plodovima i hladu.
-
Alternative koje ne prave štetu
Za one koji žele drvo blizu kuće, a da ne rizikuju oštećenja, postoje mnogo sigurnije opcije. Jabuke, trešnje, šljive i kruške imaju manje invazivne korijenove sisteme. Od ukrasnih stabala, sigurniji izbor su breza, javor ili lipa. Ona daju dovoljno hlada, estetski uljepšavaju prostor, a ne predstavljaju prijetnju temeljima i cijevima.
Patuljaste sorte voćki takođe su praktično rješenje za manja dvorišta. Njihov korijen ne širi se agresivno, pa su pogodnije za sadnju uz stambene objekte.
-
Šta kažu iskustva
Ljudi koji su imali problema sa smokvom uglavnom se slažu u jednom: što dalje od kuće – to bolje. Neki su morali ulagati hiljade maraka ili eura u sanaciju temelja ili zamjenu cijevi zbog korijenja koje se uvuklo gdje nije trebalo. Drugi su jednostavno odustali i posjekli stablo koje su godinama njegovali.
Ta iskustva pokazuju da savjet starijih nije prazno vjerovanje, već praktično znanje stečeno kroz život. Smokva jeste prekrasno drvo, ali traži pažljivo planiranje mjesta gdje će rasti.
