Nizak pritisak može biti opasan. U nastavku teksta pročitajte kada se trebate javiti doktoru. Većina ljudi zna da je visok krvni pritisak tiha prijetnja srcu i krvnim sudovima, ali mnogo rjeđe se govori o tome da i nizak pritisak može biti jednako rizičan. On ne samo da može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, nego u određenim situacijama može ugroziti život. I dok se o hipertenziji piše i govori gotovo svakodnevno, hipotenzija – posebno ona koja nastupi naglo – često ostaje u sjeni, iako posljedice mogu biti dramatične. Kardiolozi iz Klivlendske klinike objašnjavaju kada nizak pritisak zahtijeva hitnu reakciju i koje simptome nikako ne treba ignorisati.
-
Šta se smatra normalnim, a šta rizičnim vrijednostima krvnog pritiska
Opšteprihvaćeno je da “idealne” vrijednosti krvnog pritiska iznose oko 120/80 mmHg. Ipak, stručnjaci naglašavaju da su to orijentacione vrijednosti, a ne stroga granica zdravlja. Postoje individualne razlike – ono što je za jednu osobu normalno, kod druge može izazivati smetnje.
Kardiolozi ističu da se kod zdravih osoba donja granica koja se može smatrati još uvijek sigurnom kreće oko 90/60 mmHg, dok se gornja granica normalnog pritiska obično postavlja na oko 140/90 mmHg. Vrijednosti van ovog opsega, posebno ako se jave iznenada, mogu ukazivati na poremećaj u funkcionisanju organizma.
Nagli porast pritiska može dovesti do moždanog ili srčanog udara, ali jednako opasan može biti i nagli pad – i to iz razloga što organi i tkiva prestaju da dobijaju dovoljno krvi i kiseonika.
-
Zašto nagli pad krvnog pritiska nosi ozbiljan rizik
Kada krvni pritisak naglo padne ispod granice od 90/60 mmHg, cirkulacija postaje nedovoljna da bi snabdijevala sve organe potrebnom količinom krvi. Prvi na udaru je mozak – zbog nedostatka kiseonika može doći do iznenadnog gubitka svijesti. Ovo stanje medicinski se naziva sinkopa i može biti vrlo opasno, naročito ako se dogodi prilikom vožnje, penjanja stepenicama ili u drugim situacijama gdje pad može izazvati dodatne povrede.
Osim mozga, u riziku su i srce, bubrezi i jetra. Ovi organi zahtijevaju kontinuiranu i adekvatnu opskrbu krvlju, a nagli pad pritiska može izazvati ozbiljna oštećenja. U najtežim slučajevima, može nastupiti i višestruko otkazivanje organa.
-
Simptomi koji upozoravaju na opasno nizak pritisak
Postoji nekoliko jasnih signala da krvni pritisak možda pada na opasno nizak nivo:
- iznenadna slabost i malaksalost
- vrtoglavica ili osjećaj da će se izgubiti ravnoteža
- poremećaj koordinacije pokreta
- zamagljen vid
- hladna i blijeda koža
- ubrzan ili nepravilan rad srca
- mučnina ili osjećaj nestabilnosti pri ustajanju
Ako se ovi simptomi pojave, potrebno je odmah izmjeriti pritisak. Ljekari savjetuju da se hitna pomoć pozove bez odlaganja ukoliko uređaj pokaže vrijednosti ispod 85/60 mmHg, naročito ako simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju.
-
Kada je potrebna hitna medicinska intervencija
Pad pritiska ispod 85/60 mmHg može biti znak ozbiljnog zdravstvenog poremećaja koji zahtijeva brzu reakciju. Kardiolozi naglašavaju da se u ovakvim situacijama promjene u organizmu odvijaju brzo – od nekoliko minuta do sat vremena – i da kašnjenje u pružanju pomoći može imati fatalan ishod.
Uzrok naglog pada pritiska može biti različit:
- unutrašnje krvarenje
- teška dehidracija
- infekcija koja je prešla u sepsu
- ozbiljna alergijska reakcija (anafilaksija)
- srčani problemi poput aritmije ili srčanog zastoja
- nuspojave određenih lijekova
Svaki od ovih uzroka zahtijeva specifičan pristup liječenju, ali zajednički im je da bez pravovremene intervencije mogu dovesti do smrti.
-
Uloga mjerenja pritiska i praćenja simptoma
Redovno mjerenje krvnog pritiska ključno je za rano prepoznavanje opasnih promjena. Osobe koje su sklone niskom pritisku – bilo zbog genetike, hroničnih bolesti ili upotrebe određenih lijekova – treba da prate svoje vrijednosti i bilježe sve promjene.
Pored mjerenja, jednako je važno obratiti pažnju na signale koje tijelo šalje. Čak i ako vrijednosti nisu dramatično ispod granice, simptomi poput učestale vrtoglavice, umora ili gubitka svijesti ne smiju se ignorisati.
U hitnim slučajevima, najvažnije je ostati miran, odmah pozvati medicinsku pomoć i, ukoliko je moguće, leći na leđa s podignutim nogama kako bi se poboljšao dotok krvi ka mozgu.
