Kada smo bolesni pokušavamo da odmaramo što više. Tako da mogi misle nakon što preležimo bolest, organizam automatski ulazi u fazu oporavka i vraća se u stanje ravnoteže. Međutim, realnost je često drugačija. Tijelo, čak i nakon što se simptomi povuku, može voditi unutrašnju borbu s posljedicama koje ostavlja bolest. Jedna od najozbiljnijih i najpodmuklijih prijetnji u tom periodu je zgrušavanje krvi, koje može dovesti do srčanog ili moždanog udara – bez ikakvog upozorenja.
-
Kako „gusta krv“ postaje ozbiljan problem
Zgrušavanje krvi prirodan je proces koji sprječava prekomjerno krvarenje. Međutim, kada dođe do poremećaja u balansu koagulacije, krv može postati pregusta. U takvom stanju, krv se sporije kreće kroz krvne sudove, srce mora raditi pod većim opterećenjem, a povećava se i rizik od stvaranja opasnih ugrušaka.
Ovi ugrušci mogu putovati kroz krvotok i blokirati vitalne arterije, najčešće u srcu, plućima ili mozgu. Tada nastupa infarkt miokarda ili moždani udar. Problem je što gusta krv često ne daje jasne znakove upozorenja dok već ne dođe do ozbiljnih posljedica.
-
Post-COVID komplikacije i skriveni rizici
Zgrušavanje krvi je naročito česta komplikacija nakon virusnih infekcija, a post-COVID sindrom je dodatno skrenuo pažnju na ovaj fenomen. Iako pacijenti najčešće završe liječenje i smatraju se „oporavljenima“, promjene koje virus ostavlja u krvnim sudovima mogu trajati mjesecima. Kapilari i vene mogu biti oštećeni, a unutrašnji mehanizmi zgrušavanja poremećeni, što stvara idealno tlo za stvaranje mikrougrušaka.
Ono što dodatno otežava situaciju jeste činjenica da se simptomi guste krvi često pojavljuju sa zakašnjenjem. Ljekari upozoravaju da se problemi mogu javiti i nekoliko mjeseci nakon oporavka.
-
Najčešći simptomi na koje treba obratiti pažnju
Simptomi poremećenog zgrušavanja krvi variraju, ali neki signali se pojavljuju iznova kod većine oboljelih. To uključuje:
- hronične glavobolje koje ne prolaze lako
- osjećaj vrtoglavice i nestabilnosti
- trnjenje prstiju ruku i nogu
- hladnoća u ekstremitetima, čak i pri normalnoj temperaturi
- umor koji ne jenjava ni nakon odmora
- kratak dah i osjećaj napora pri minimalnim aktivnostima
Ovi simptomi često budu pogrešno pripisani stresu, iscrpljenosti ili vremenskim promjenama, što može odložiti dijagnozu i liječenje.
-
Šta prethodi srčanom ili moždanom udaru?
Srčani udar često ne dolazi iznenada, iako tako izgleda. Tjelesni znaci upozorenja mogu se javljati danima ili čak sedmicama unaprijed, ali budu ignorisani. Prvi znakovi mogu biti: stezanje u grudima, znojenje, umor, bol u vilici ili lijevoj ruci, i osjećaj nepravilnog srčanog ritma. U nekim slučajevima, simptomi mogu biti blagi – posebno kod žena – što dodatno otežava prepoznavanje.
Kod moždanog udara, ključno je prepoznati znakove kao što su: iznenadna slabost jedne strane tijela, problemi s govorom, zamagljen vid, gubitak ravnoteže i jaka glavobolja nepoznatog uzroka. Ovi simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, jer su šanse za oporavak značajno veće ako se reaguje u prvih nekoliko sati.
-
Ishrana i stil života: glavni saveznici ili neprijatelji?
Veliku ulogu u sprečavanju zgrušavanja krvi ima svakodnevna ishrana. Hrana bogata zasićenim mastima, šećerima i aditivima može zgusnuti krv i narušiti cirkulaciju. Brza hrana, gazirani napici, kao i pretjerana konzumacija crvenog mesa dodatno opterećuju krvne sudove.
S druge strane, namirnice koje obiluju antioksidansima, vlaknima i zdravim mastima – poput plave ribe, oraha, maslinovog ulja, bobičastog voća i zelenog lisnatog povrća – pomažu u održavanju zdrave cirkulacije i optimalne gustine krvi.
-
Faktori rizika koje ne smijemo ignorisati
Pored prehrane, rizični faktori uključuju pušenje, dugotrajno sjedenje, dehidraciju i izloženost stresu. Svi ovi elementi negativno utiču na elastičnost krvnih sudova, usporavaju cirkulaciju i povećavaju šanse za pojavu tromboze.
Fizička aktivnost je jedan od najefikasnijih načina da se poveća protok krvi i smanji rizik od ugrušaka. Već i umjerena dnevna šetnja ili vježbe istezanja mogu imati veliki efekat na zdravlje krvotoka.
-
Kada zatražiti pomoć?
Ako osjetite neobične simptome poput učestale vrtoglavice, malaksalosti ili naglog zamora, važno je da se ne oslanjate na „proći će“. Rano otkrivanje problema sa zgrušavanjem krvi može spriječiti teške posljedice. Jednostavan test krvi može pokazati da li postoji povećan rizik, a ljekar će odlučiti o daljim koracima.
