Postoji jedna viralna interaktivna karta koja je objavljena na na Redditu. Šta ta karta prikazuje? Ona prikazuje broj poginulih i nestalih osoba tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, raspoređenih po općinama. Ova karta, izrađena na osnovu podataka iz istraživačkog projekta Bosanska knjiga mrtvih, dokumentuje čak 97.207 žrtava, navedenih poimenično. Podaci su prikupljeni uz podršku međunarodnih institucija i temelje se na višegodišnjem radu istraživača i svjedočenja porodica žrtava.
Vizualno rješenje mape koristi različite nijanse crvene boje kako bi prikazalo intenzitet stradanja. Tamnije nijanse označavaju općine s većim brojem žrtava, a svjetlije boje sugeriraju manji broj stradalih. Ova vizualizacija ne prikazuje samo suhoparne statistike, već uspijeva izazvati snažne emocionalne i intelektualne reakcije korisnika društvenih mreža. Mapa je dostupna na stranici Prometej, a njen sadržaj potaknuo je široku raspravu o uzrocima, posljedicama i širem kontekstu rata u BiH.
-
Istočna Bosna i Sarajevo: Centri najvećeg stradanja
Izdvajaju se područja istočne Bosne i Sarajeva, gdje su intenzivne boje na mapi jasan pokazatelj razmjera tragedije. Regija Podrinja – uključujući Srebrenicu, Bratunac, Višegrad i Foču – bilježi izrazito visok broj žrtava. Prema dokumentiranim podacima, skoro trećina svih ubijenih i nestalih tokom rata dolazi upravo iz ovog dijela zemlje. U samoj Srebrenici, tokom jula 1995. godine, ubijeno je više od 5.200 ljudi, većinom muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.
Sarajevo, grad koji je skoro četiri godine bio pod opsadom, također se ističe kao simbol patnje i otpora. Broj žrtava u glavnom gradu prelazi 14.000, a većinu čine civili. Mapa jasno odražava geografsku realnost opsade: crvena boja obuhvata gotovo cijeli urbani pojas i okolna brda s kojih su vođeni artiljerijski napadi.
-
Prijedor: Simbol zločina sjeverozapada
Prijedor i okolne općine u sjeverozapadnoj Bosni također su označeni tamnocrvenom bojom. Prema prikupljenim podacima, u Prijedoru je ubijeno više od 3.600 Bošnjaka i gotovo 1.000 Srba. Taj grad je postao sinonim za ratne zločine, logore smrti i masovna zatvaranja civila. Logori Omarska, Keraterm i Trnopolje danas se spominju u gotovo svakom razgovoru o ratnim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije.
-
Regije s manje žrtava i njihov ekonomski status danas
Jedan od detalja koji je izazvao posebno mnogo komentara jeste relativno svijetla boja zapadne Hercegovine. U toj regiji je zabilježen znatno manji broj žrtava u odnosu na ostatak zemlje. To je potaknulo korisnike Reddita na pitanje: ima li veza između manjeg intenziteta ratnih dejstava i današnjeg ekonomskog razvoja tog kraja?
Jedan korisnik je komentarisao:
„Da li je slučajno što su regije koje nisu direktno pogođene ratom danas među ekonomski najrazvijenijima?“
Drugi mu je odgovorio:
„Nisu imali front – između njih i Srba bio je ogroman tampon-zon od Bošnjaka. Zato rat nije došao do njih u stvarnom smislu.“
Neki su povukli paralelu s Hrvatskom, ističući da su Zagorje, Međimurje i Istra – regije koje su bile van direktne ratne opasnosti – danas znatno razvijenije od Like i Slavonije koje su pretrpjele teške posljedice.
-
Etničke promjene i demografska erozija
Osim brojeva i boja, mapa je otvorila vrata i raspravama o etničkoj dinamici. Korisnici su ukazivali na činjenicu da rat nije samo odnio živote, već je i dramatično promijenio etnički sastav mnogih općina.
„Treba napraviti mapu bošnjačkog životnog prostora prije i poslije rata“, napisao je jedan korisnik.
Drugi je odgovorio:
„Isto se može reći i za Hrvate u srednjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini – brojke su neumoljive. Posavina je praktično ispražnjena.“
Ovakvi komentari svjedoče o tome koliko je rat i dalje prisutan u svakodnevnoj percepciji prostora i identiteta u BiH. Iako su prošle tri decenije od završetka sukoba, trauma i podjele nisu nestale. Naprotiv, kroz ovakve digitalne alate kao što je ova mapa, one ponovo izlaze na površinu.
-
Vizualni prikaz koji izaziva više od pogleda
Karta ratnih žrtava u BiH nije samo grafički prikaz tragedije, već i svojevrsni katalizator za suočavanje s prošlošću. U vremenu kada se rat često relativizira, a odgovornost prebacuje s jedne strane na drugu, ovakva vizualna dokumentacija podsjeća na ljudsku cijenu sukoba. Ona postavlja pitanja koja se ne mogu ignorisati – ni politički, ni moralno, ni društveno.
