Stigao nam je mjesec juli. Što se tiče vrta mnogi misle da je kasno radove, ali to nije tačno. Ljeto je u punom jeku, dani su dugi, zemlja je topla, a uz redovno zalivanje i malo brige – u julu možete zasaditi mnogo toga što će stići za berbu još prije jeseni. Iskustvo pokazuje da upravo ovo doba nudi drugu šansu za sve koji su zakasnili u proljeće ili žele produžiti sezonu svježeg povrća. Ako imate slobodnih gredica, saksija ili čak samo nekoliko žardinjera – iskoristite ih.
-
BRZORASTUĆE POVRĆE: OD SJEMENA DO TANJIRA ZA MJESEC I PO
U julu treba birati kulture koje brzo rastu. Idealni su usjevi koji sazrijevaju za 30 do 60 dana. Ovo je pravi trenutak da se posiju:
- Rotkvice – brzo niču i stižu za 3-4 sedmice. Sjajna su opcija za brzu žetvu.
- Mladi špinat – posađen u julu, može se brati već krajem avgusta. Sjetva na polusjenovitom mjestu je prednost u vrelim danima.
- Blitva – veoma zahvalna biljka koja brzo raste i može se brati u fazama, list po list.
- Zelena salata – posebno sorte puterice i kristalke koje se brzo formiraju. Posađena sada, može se redovno brati do septembra.
- Grašak i mahune – neke sorte (posebno niskog rasta) mogu dati plod i u kasno ljeto ako se zasade na vrijeme.
Brzorastuće povrće idealno je za one koji žele da brzo vide rezultat i nemaju strpljenja da čekaju jesenje kulture. Dodatna prednost: manje su šanse za napade štetočina jer se usjevi brzo smjenjuju.
-
JUL JE PRAVI TRENUTAK ZA DRUGU TURU MAHUNARKI
Ako ste u maju ili junu već imali prvu turu pasulja, graška ili boranije – sada možete krenuti u novu rundu. Sredina jula je krajnji rok za sjetvu niskog pasulja. Izaberite sorte s kraćim vegetacionim periodom, a zemljište prije sjetve dobro nađubrite kompostom. Pasulj ne voli da ga presađujete, zato ide direktno u zemlju.
Mahune se odlično nose s toplinom, a uz redovno zalivanje, vrlo brzo će dati drugu rundu ploda. Što se više beru, to više rađaju.
-
POVRĆE ZA JESENJU BERBU: SADITE SADA, JEDITE KASNIJE
Osim brzih usjeva, juli je savršeno vrijeme za sadnju povrća koje će dozrijevati tokom rane jeseni:
- Kupus i kelj – sadnice se sada presađuju, a prve glavice stižu početkom oktobra. Odlično podnose niže temperature.
- Kineski kupus i pak choi – brzo rastu, otporni su i na vrućinu i na hladnoću. Idealni za sjetvu krajem jula.
- Repa i rotkva – zahtijevaju oko 60 dana da budu spremne. Ako ih posijete sada, berba će biti u septembru.
- Mrkva – posebno baby sorte. Sjetva u julu daje rezultate u septembru, a mrkva se dobro čuva i nakon vađenja.
Za ove kulture važno je da zemljište bude dovoljno vlažno. Zalivanje ujutro ili uveče je obavezno, kao i malčiranje kako bi se sačuvala vlaga.
-
ZAČINI I LISNATO BILJE – SADNJA BEZ STRESA
Ako nemate puno prostora ili želite nešto manje zahtjevno, začinsko bilje je uvijek dobra ideja. U julu se može saditi:
- Bosiljak – obožava toplotu i sunca nikad nije dosta. Raste brzo i stalno se može čupati za svježe začinjavanje jela.
- Peršun – sporo niče, ali ako se posije u julu, biće spreman na jesen i zimi opstaje ako se zaštiti.
- Kopriva (iz rasada) – za one koji žele jestivo, ljekovito i korisno bilje u vrtu.
- Rukola i matovilac – mogu se sijati sukcesivno svake dvije sedmice za neprekidnu berbu u avgustu i septembru.
Začinsko bilje dobro uspijeva i u saksijama na balkonu, samo je važno da ima dovoljno sunca i redovno zalivanje.
-
KONTROLA KOROVA I VODE: KLJUČ USPIJEHA U JULU
Ljetni uslovi donose više izazova nego proleće. Sjetva u julu zahtijeva dodatnu pažnju prema zemljištu. Veća isparavanja znače da zemlja brzo gubi vlagu. Najbolja zaštita je debeli sloj malča – od slame, pokošene trave ili listova. Osim što čuva vlagu, sprječava rast korova.
Zalivanje treba obavljati rano ujutro ili predveče, i to obilno, ali ne svakodnevno – bolje je rjeđe, ali dublje, da voda prodre do korijena.
-
NE MORATE IMATI VELIKI VRT – DOSTA JE NEKOLIKO GREDICA
Ako nemate klasični vrt, ne brinite – mnoge od ovih kultura uspijevaju i u žardinjerama, gajbama, kantama i drugim posudama. Idealno je da ih postavite na balkon ili terasu koja ima bar pola dana sunca. Važno je samo da posude imaju dobru drenažu i dovoljno zemlje (najmanje 20 cm dubine za većinu kultura).
