U nastavku teksta pročitajte kako je predsjednik Republike Srpske prekršio zakon. Njegovo pojavljivanje pred Sudom Bosne i Hercegovine izazvalo je ozbiljne pravne i političke reakcije unutar entiteta RS. Prema tvrdnjama Ognjena Bodiroge, šefa Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS, samim tim činom Dodik je prekršio zakon koji je usvojen upravo u toj skupštini, a kojim se zabranjuje saradnja s pravosudnim institucijama države Bosne i Hercegovine.
-
Zakon protiv državnih institucija — bumerang za vlast
Narodna skupština RS-a, pod kontrolom vladajuće većine koju predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), usvojila je u prethodnom periodu niz zakona kojima se osporava rad institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta RS. Među tim zakonima su i izmjene Krivičnog zakonika RS-a koje propisuju zatvorske kazne za zvaničnike RS-a koji se ogluše o odluke entitetskih institucija.
Bodiroga se direktno pozvao na član zakona koji kaže: „Ako službeno ili odgovorno lice u instituciji RS-a ne primijeni, ne sprovede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku institucija RS-a, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.“ Prema njegovoj tvrdnji, Milorad Dodik je upravo to učinio pojavljivanjem pred Sudom BiH, i time prekršio zakon čije je donošenje sam inicirao i podržao.
Na društvenoj mreži X, Bodiroga je objavio izvod iz zakona uz komentar: „Od ovoga nema odbrane. Narodna skupština RS usvojila je zakon o neprimjeni zakona i zabrani djelovanja Suda BiH i Tužilaštva BiH. To je Dodik prekršio. Tačka!“
-
Politički obračuni i pravne posljedice
Pojavljivanje Dodika pred državnim pravosuđem predstavlja zaokret u njegovoj višemjesečnoj strategiji ignorisanja institucija Bosne i Hercegovine. Podsjetimo, Dodik se mjesecima nije odazivao na pozive iz Tužilaštva BiH, zbog čega mu je Sud BiH ranije odredio mjeru pritvora i raspisao potjernicu.
U petak, međutim, došlo je do preokreta — Dodik se ipak pojavio u Sarajevu, dao iskaz u Tužilaštvu BiH u vezi sa slučajem u kojem se tereti za napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, nakon čega su mu pritvor i potjernica ukinuti. Ipak, Sud BiH mu je odredio mjere zabrane, uključujući ograničenje kretanja i zabranu kontakta sa svjedocima.
Ovakav razvoj događaja u prvi plan stavlja nelogičnost i kontradiktornost pravnog poretka unutar entiteta. Ukoliko se zakon RS-a striktno tumači, onda Dodik mora odgovarati zbog neposlušnosti prema entitetskim zakonima. No, istovremeno se nameće pitanje: kako se može sankcionisati ponašanje koje je u skladu s državnim zakonima?
-
Pravna kolizija i institucionalni haos
Usvajanjem zakona kojima se zabranjuje rad Suda BiH i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske, entitetske vlasti su otvorile vrata pravnoj nesigurnosti i sukobu nadležnosti. Dodikov slučaj je sada ogledalo tog problema — s jedne strane, on se povinuje zakonima države čiji je entitet RS sastavni dio, a s druge strane, krši zakon donesen u okviru vlastite entitetske strukture.
Bodirogin istup ima političku težinu jer dolazi iz opozicionih redova, ali pozivanje na konkretan član zakona ukazuje da se opozicija priprema koristiti institucionalna sredstva u borbi protiv aktuelne vlasti. Pitanje koje se sada postavlja jeste — da li će se zakon selektivno primjenjivati, ili će i sam predsjednik entiteta biti predmet krivičnog gonjenja u skladu s istim tim zakonom?
-
SNSD pred vlastitim zakonima
Vladajuća koalicija, na čelu sa SNSD-om, sve više se suočava s posljedicama vlastitih političkih odluka. Zakoni koji su usvojeni kao dio strategije političkog otpora prema institucijama BiH sada se okreću protiv najviših funkcionera iz tih istih redova. Situacija u kojoj se Milorad Dodik, glavni akter političkih obračuna s međunarodnom zajednicom i institucijama BiH, mora braniti od optužbi da je prekršio zakon koji je njegova stranka predložila, otkriva duboku konfuziju u pravnom sistemu Republike Srpske.
Sada je izvjesno da će se javnost, pravnici i političari suočiti s pitanjem da li će entitetski zakoni biti dosljedno primijenjeni bez obzira na političku funkciju pojedinca, ili će ostati samo deklarativni alat za obračun s neistomišljenicima. Bilo kako bilo, Dodikovo pojavljivanje u Sarajevu otvorilo je pravni presedan koji će imati dugoročne posljedice po odnose između entitetskog i državnog nivoa vlasti.
