Ako želite da se zdravo hranito onda u ishranu trebate uvesti šljive. Nalaze se svuda oko nas i dostupne su svima. Rijetko se naglašava njihova prava zdravstvena moć. Posebno kod ljudi koji se bore s visokim nivoom šećera u krvi, šljive mogu postati neočekivani saveznik.
Iako ne djeluju kao superhrana na prvi pogled, šljive sadrže niz supstanci koje pozitivno utiču na metabolizam, regulaciju šećera u krvi, probavu i apetit. U vrijeme kada broj ljudi s dijabetesom stalno raste, važno je obratiti pažnju na namirnice koje mogu pomoći u svakodnevnoj borbi sa šećerom – i šljive su upravo to.
-
Nizak glikemijski indeks – ključna prednost šljiva
Hrana koju jedemo utiče na nivo šećera u krvi kroz različite mehanizme. Ugljeni hidrati, posebno jednostavni šećeri, brzo se razlažu i apsorbuju u krvotok, što dovodi do naglih “skokova” šećera. Nasuprot tome, hrana sa niskim glikemijskim indeksom se sporije vari i apsorbuje, što omogućava postepeno oslobađanje glukoze u krv.
Šljive spadaju upravo u ovu drugu grupu. Imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne izazivaju brze promjene nivoa šećera u krvi. To je posebno važno za osobe koje imaju predijabetes, dijabetes tipa 2 ili metabolički sindrom. Kada se šećer naglo poveća, tijelo mora brzo da reaguje, lučenjem velikih količina insulina. Vremenom, to može dovesti do insulinske rezistencije, što je jedan od glavnih faktora u razvoju dijabetesa. Unošenjem šljiva, ovaj stres za organizam može se značajno smanjiti.
-
Sastojci koji djeluju iznutra
Osim što imaju povoljan glikemijski profil, šljive su i bogat izvor bioaktivnih jedinjenja. Među njima se ističe hlorogena kiselina – polifenol koji ima niz korisnih dejstava. Istraživanja su pokazala da hlorogena kiselina može usporiti apsorpciju glukoze u crijevima, ali i poboljšati osjetljivost ćelija na insulin.
Drugi važan element u sastavu šljiva je hormon adiponektin. Njegovo lučenje stimulišu određene biljne komponente koje se nalaze upravo u šljivama. Adiponektin pomaže tijelu da efikasnije koristi glukozu, smanjuje upalne procese i igra ključnu ulogu u metabolizmu masti i šećera. Ljudi sa višim nivoima adiponektina imaju manji rizik od razvoja dijabetesa, što dodatno ističe značaj konzumacije šljiva.
-
Vlakna za bolju probavu i stabilniju glukozu
Jedan od najpoznatijih benefita šljiva jeste njihov efekat na probavu. Bogate su vlaknima, naročito rastvorljivim vlaknima koja usporavaju pražnjenje želuca i usporavaju apsorpciju šećera. Ovaj mehanizam doprinosi stabilnijem nivou glukoze u krvi, jer se smanjuje brzina kojom glukoza ulazi u krvotok nakon obroka.
Uz to, vlakna u šljivama doprinose zdravlju crijeva, podstiču razmnožavanje dobrih bakterija i smanjuju upalne procese u organizmu. Crijevna mikrobiota ima direktan uticaj na metabolizam i imunitet, a postoji sve više dokaza da stanje crijeva utiče i na kontrolu šećera u krvi.
-
Svježe ili suhe – šljive pomažu u oba oblika
Dok se svježe šljive najčešće konzumiraju tokom ljetnjih mjeseci, suhe šljive su dostupne tokom cijele godine. Iako sadrže koncentrisaniju količinu šećera zbog procesa sušenja, suhe šljive i dalje imaju nizak glikemijski indeks. Osim toga, one zadržavaju visok nivo vlakana i polifenola.
Studija objavljena u „Britanskom medicinskom žurnalu“ pokazala je da redovno konzumiranje šljiva – bilo svježih ili suhih – može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Posebno se ističe da se efekti najviše vide kod osoba koje već imaju povišene vrijednosti šećera, ali još nisu razvile potpuni dijabetes.
-
Praktična upotreba u svakodnevnoj ishrani
Ubaciti šljive u ishranu nije teško. Mogu se jesti svježe, kao užina, uz zobenu kašu, u salatama, pečene s orašastim plodovima, kao kompot, u smutijima, pa čak i u slanim jelima. Suhe šljive su odličan dodatak kuvanim jelima ili zdravim poslasticama.
Džem od šljiva bez dodatog šećera može biti sjajna zamjena za industrijske namaze. Samo nekoliko šljiva dnevno može napraviti razliku – ne samo u regulaciji šećera, već i u opštem osjećaju sitosti i balansa.
