Tokom ljetnih mjeseci uživamo boraviti u prirodi, ali to je ujedno donosi i opasnost jer tada zmije postaju posebno aktivne. Želite li ipak provoditi vrijeme u prirodi imajte na umu da na našim prostorima žive dvije vrste otrovnih zmija a to su poskok i šarka. Obje su opasne, ali poskok nosi viši rizik zbog jače toksičnosti njegovog otrova. Srećom, postoje brojni načini kako da svoje dvorište i okućnicu pretvorite u prostor u koji zmije neće poželjeti kročiti.
-
Urednost kao prva linija odbrane
Zmije vole skrovita, hladna, vlažna mjesta gdje ima hrane poput miševa i glodara. Gomile dasaka, granja, stare cigle, zapuštene šupe, visoka trava i rašireni živici idealni su skriveni stanovi za zmije. Zato je prva i osnovna mjera prevencije – uređenost prostora. Travu kosite redovno, živu ogradu podrezujte tako da ne dodiruje tlo, a stari građevinski materijal i nepotrebni predmeti neka se državaju dalje od kuće, najbolje podignuti s tla.
-
Uklanjanje izvora hrane i skrovišta
Zmije dolaze gdje ima hrane, a to su najčćešće mjesta gdje se zadržavaju glodari. Otvorene kutije s hranom za kućne ljubimce, ostaci hrane ili smeće su mamac za miševe, a time i za zmije. Sve namirnice i otpatke držite u zatvorenim kontejnerima. Ako držite drva za ogrjev, složite ih na povišenu podlogu i udaljite ih od zidova kuće. Kamene hrpe treba rastaviti ili premjestiti dalje od prostora gdje često boravite.
-
Fizičke barijere kao dodatna sigurnost
Na područjima gdje su zmije čest posjetilac, vrijedi razmotriti postavljanje fizičkih prepreka. Najefikasnije su specijalne zmijolovne ograde od plastificirane mrežaste folije ili čelične mreže. Ključ je u pravilnoj postavci: ograda treba biti nagnuta prema van, visoka oko metar i ukopana najmanje 30 centimetara u tlo kako bi se spriječilo podvlačenje i ukopavanje.
-
Prirodni materijali koji odvraćaju zmije
Postoje jednostavni trikovi kako da dodatno otežate prolazak zmijama. Hodanje preko neugodnih podloga ne prija ni zmijama. Stoga staze i ulazne zone pospite šišarkama, ljuskama jajeta, grubo mljevenim kamenjem ili osušenim granama božikovine. Takve prepreke su za zmije iritantne i u velikom broju slučajeva ih odbijaju.
-
Biljke kao saveznici
Neke biljke su poznate po tome da svojim mirisom ili hemijskim sastavom odbijaju zmije. Neven, limunska trava i pelin su često korišteni prirodni repelenti. Sadite ih oko kuće, duž vrtnih staza, pokraj terasa i mjesta gdje često boravite. Osim što su korisne, ove biljke mogu biti i lijep ukras dvorištu.
-
Živ vrt, ali pod kontrolom
Postoji razlika između njegovanog prirodnog prostora i neuređene divljine. Zmije teže za zaklonima i neprimjetnošću. Svaka rupa u zemlji, stara guma, zapuštena kanta ili gomila kamenja može biti idealno mjesto za njih. Redovno provjeravajte teren i uklanjajte sve što im može poslužiti kao sklonište.
-
Poznavanje zmija Balkana: poskok i šarka
Zmije koje često izazivaju paniku na Balkanu su poskok (Vipera ammodytes) i šarka (Vipera berus). Iako su otrovne, nisu agresivne i ne napadaju bez povoda. Poskok je veći, ima karakterističan rog na njušci i izraženu cik-cak šaru. Šarka je manja, zdepasta i često tamnije boje, pa se crni primjerci mogu zamijeniti za nešto opasnije nego što jesu. Obje vrste žive povučeno, najčćešće se skrivaju i reagiraju samo kad se osjete ugroženima.
-
Pravilno ponašanje pri susretu sa zmijom
Ako ipak dođe do bliskog susreta sa zmijom, najvažnije je ostati miran. Ne paničarite, ne pokušavajte da je ubijete i ne radite nagle pokrete. Zmija će najčćešće pobjeći sama. Ako vas ujede, imobilizujte ujedeni ekstremitet, ne režite ranu i odmah potražite pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi.
Kroz jednostavne mjere i promjene u svakodnevnim navikama, možete efikasno smanjiti vjerovatnoću da će zmije postati vaši nepozvani gosti. Vaše dvorište može ostati sigurno i prirodno, bez upotrebe hemikalija i bez opasnosti za ljude i životinje.
