Sa dolaskom toplijih i sunčanih dana, mnogi ljudi provode više vremena u prirodi, što donosi određene rizike poput susreta s krpeljima. Ovi sitni paraziti mogu biti opasni, a njihovi ubodi zahtijevaju pažljivo reagovanje kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije.
U posljednje vrijeme na odeljenju pedijatrije Doma zdravlja Voždovac primijećen je veliki broj djece koja su došla zbog problema uzrokovanih krpeljima. Medicinski radnici naglašavaju da roditelji ne bi trebali pokušavati samostalno ukloniti krpelje, već da taj posao povjeruju stručnjacima u domovima zdravlja.
- Samo u iznimnim slučajevima, kao što su komplikacije ili neuspjeh uklanjanja krpelja, pacijenti se upućuju u veće zdravstvene ustanove poput Tiršove bolnice ili Instituta za majku i dijete.
Preporuka je da se krpelj ukloni unutar prvih 24 sata nakon uboda kako bi se smanjio rizik od infekcije. “Ako dođe do situacije gdje roditelj kod kuće pokuša izvaditi krpelja, a on se smrzne, mi prvo pokušavamo riješiti problem u našim domovima zdravlja. Ako ne uspijemo, pacijenta šaljemo u dežurnu pedijatrijsku ustanovu,” objašnjava dr Katarina Marković, pedijatar DZ Voždovac.
Za odrasle osobe važi slična preporuka – u slučaju da pokušaju samostalno ukloniti krpelja, moguće je da će biti upućeni na daljnje pregledivanje u Kliniku za infektivne bolesti ili Kliniku za dermatovenerologiju radi procjene rizika od infekcije.
Radislavka Dimitrijević, predstavnica Gradskog zavoda za kožne bolesti, pojašnjava da je inicijalni postupak obično pregled kod dermatologa jer je promjena vidljiva na koži, čak i ako pacijent možda nije svjestan da je ubod krpelja izazvao početnu promjenu. Nakon toga slijedi multidisciplinarni pristup liječenju, a Beograđani mogu direktno posjetiti Zavod bez potrebe za uputnicom ili zakazivanjem termina.
Važno je napomenuti da krpelji treba ukloniti što je prije moguće, jer se povećava vjerojatnost prijenosa infekcije ako ostaju duže na koži. Međutim, statistike pokazuju da samo 20 do 30 posto krpelja nosi infekciju, a čak i među zaraženim, neki neće nužno prenijeti bolest. Taj prijenos ovisi o individualnim čimbenicima i anamnestičkim podacima pacijenta, koji se koriste za objašnjenje situacije i savjetovanje o daljnjim koracima.
BONUS TEKST
U različitim kulturama diljem svijeta, mačke su uvijek bile okružene misticizmom i simbolikom, što je rezultiralo brojnim praznovjerjima. Mnogi ljudi koji žive s mačkama znaju da su te životinje zapravo vrlo neovisne i da većina praznovjerja nema naučnu osnovu. Ipak, ove priče su duboko ukorijenjene u tradiciji.
Na primjer, u Nozzemsiji vjeruje se da je rješavanje velikih problema u prisustvu mačke nepovoljno, jer se smatra da mačke imaju tendenciju širiti tračeve i otkrivati privatne informacije susjedima.
S druge strane, japanska kultura povezuje kupanje mačaka s dolaskom posjetitelja, vjerujući da njihovo lizanje šapa i trljanje očiju signalizira goste. Slično praznovjerje postoji i u američkoj kulturi. U Talijanskoj, pak, kihanje mačke smatra se dobrim znakom koji predviđa neočekivano bogatstvo i financijski uspjeh u kući. Ako buduća mladenka čuje mačku kako kihne na dan vjenčanja, to se smatra simbolom sretnog i dugotrajnog braka.
Međutim, ako mačka kiha više od tri puta uzastopno, preporučljivo je posjetiti veterinara kao mjeru opreza. Posebno su crne mačke bile predmet praznovjerja – dok su ih stari Egipćani smatrali simbolima sreće, srednjovjekovni Europljani povezivali su ih sa zlim silama i vješticama. Ove priče govore o dubokoj vezi između ljudi i mačaka, ali također podsjećaju na važnost racionalnog pristupa njihovom zdravlju i dobrobiti.
