Žene tokom života prođu nekoliko različitih faza a jedna od posljednjih je menopauza koja uglavnom počinje u srednjim godinama i u kojoj dolazi do promjene nivoa hormona koji utiču i na debljanje.
Menopauza donosi niz promjena u ženskom tijelu. Obično se ovaj prijelaz događa između 45. i 55. godine, iako se može dogoditi i izvan tog raspona. Kada menopauza nastupi prije 40. godine života, to se naziva preuranjena menopauza. Pojava povećanja tjelesne težine tijekom menopauze je prevladavajuće, ali često i neugodno iskustvo za brojne žene, koje često počinje u perimenopauzi – prijelaznoj fazi koja se događa prije potpunog završetka menstruacije.
Tijekom tog razdoblja žensko tijelo prolazi kroz različite hormonske, fiziološke i metaboličke promjene koje značajno utječu na njegovo funkcioniranje, skladištenje masti i potrošnju energije. Prema ginekologinji dr. Priyanki Venugopal, kao što je detaljno navedeno u Paradeu, smanjenje estrogena—jednog od primarnih ženskih spolnih hormona—značajno utječe na metabolizam i mijenja način na koji se masnoće pohranjuju u tijelu. Dr. Venugopal naglašava: “Hormonalne promjene, posebice pad razine estrogena, izravno utječu na povećanje masnog tkiva, posebice u području trbuha.
Čak i žene koje prije nisu imale problema s prekomjernom težinom mogu primijetiti naglo nakupljanje masnoće oko struka i bokova. Ipak, hormonalne fluktuacije nisu jedini čimbenik koji doprinosi ovim promjenama. Prema ginekologinji dr. Dympni Weil, istraživanja pokazuju da se tijekom menopauze događaju promjene u obliku tijela, neovisno o promjenama ukupne tjelesne težine. Dr. Weil naglašava ovu tvrdnju pozivajući se na studiju iz 2022. koja otkriva povećanje opsega struka i preraspodjelu masnog tkiva, čak i kada mjerenja na vagi ostanu nepromijenjena.
Štoviše, prirodni pad mišićne mase povezan sa starenjem dodatno usporava metabolizam, što dovodi do nakupljanja masti, osobito na područjima gdje je prije bilo manje vidljivo. Dodatni značajan čimbenik koji uvelike utječe na povećanje tjelesne težine tijekom menopauze, a o kojem se rijetko govori, jest dugotrajni stres koji mnoge pojedince iznenadi. Dr. Venugopal naglašava da kronični stres tiho, ali snažno doprinosi debljanju u srednjoj dobi. Ona napominje: “Godine nakupljenog stresa postaju vidljive tek nakon 40. godine.”
- Povišene razine kortizola, hormona povezanog sa stresom, izravno utječu na povećanje apetita i nakupljanje masnog tkiva – posebice u području trbuha, što predstavlja najveći metabolički rizik. U kombinaciji s nezdravim obrascima prehrane, nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i poremećenim snom, učinci stresa postaju sve vidljiviji i trajniji. Stoga se stručnjaci zalažu za povratak na temeljna načela zdravog načina života: uravnotežena prehrana bogata vlaknima, hranjivim mastima i bjelančevinama; dosljedna tjelesna aktivnost – ne samo za potrošnju kalorija, već i za održavanje mišićne mase; obnavljajući san koji pomlađuje tijelo; i svakodnevno provođenje praksi upravljanja stresom, uključujući meditaciju, šetnje prirodom, jogu ili osnovne vježbe disanja.
“Promjene u nečijem životnom stilu često mogu biti izazovne; međutim, one su neophodne. Dr. Venugopal naglašava da čak i manje, postupne prilagodbe mogu dovesti do značajnih poboljšanja.” Ako se i dalje suočavate s poteškoćama s prekomjernom težinom unatoč promjenama u prehrani i navikama, dr. Weil predlaže da je važno ne gubiti nadu već potražiti stručnu pomoć. “Savjetovanje s endokrinologom ili ginekologom može otkriti temeljne probleme kao što su hormonska neravnoteža, poremećaji štitnjače ili inzulinska rezistencija”, napominje ona. Iako je debljanje tijekom menopauze i prevladavajuće i prirodno, moguće je održati zdravu težinu, vitalnost i samopouzdanje tijekom ove značajne faze života kroz informiranu strategiju, stručno vodstvo i posvećenu brigu o sebi.
DODATNI TEKST
Dok točno značenje snova ostaje predmet stalnih znanstvenih istraživanja, nedvosmisleno je da naši mozgovi ne miruju tijekom sna. U stvarnosti postoji značajna cerebralna aktivnost tijekom spavanja, osobito tijekom REM (Rapid Eye Movement) faze, koja je povezana s najživljim snovima. Tijekom ove faze, aktivnost mozga je izuzetno visoka, slična razinama koje se promatraju kada smo budni. Naime, neki istraživači predlažu da snovi mogu poslužiti kao mehanizam pomoću kojeg naš mozak pokušava “zabaviti” našu svijest dok spavamo, rješavajući nerazriješene emocije ili misli.
