Kako posao koji ne volite utiče na vaše tijelo? U nastavku teksta vam otkrivamo. Mnogi ljudi pokušavaju da ubijede sebe da je stres na poslu normalan dio života. Kažu sebi da je samo u pitanju loš period, naporan projekat ili zahtjevan šef koji će se vremenom promijeniti. Međutim, granica između povremenog umora i ozbiljno toksičnog radnog okruženja često se ne primijeti na vrijeme. Kada posao počne da utiče na zdravlje, odnose i svakodnevno funkcionisanje, tijelo obično šalje jasne signale upozorenja, čak i prije nego što ih mi svjesno priznamo.
Brojni zaposleni godinama ostaju zarobljeni u lošim poslovima, uvjereni da nemaju izbora ili da je svuda isto. Ipak, istraživanja pokazuju da toksično upravljanje i loši radni uslovi imaju ozbiljne posljedice. Džefri Fefer, profesor organizacionog ponašanja na Stanfordu i autor knjige „Umrijeti za platu“, navodi da loše vođene kompanije značajno doprinose zdravstvenim problemima zaposlenih i povezuju se sa velikim brojem preuranjenih smrti svake godine. Takvi podaci pokazuju da posao nije samo izvor prihoda, već i faktor koji direktno utiče na kvalitet i dužinu života.
-
Kada san postane problem
Jedan od prvih znakova da je posao postao preveliko opterećenje jeste poremećaj sna. Klinički psiholozi često navode da se ljudi žale na nemogućnost da zaspu jer im misli neprestano rade. Čak i kada zaspu, bude se tokom noći razmišljajući o obavezama, rokovima i konfliktima na poslu. Povremena neprospavana noć nije razlog za brigu, ali ako se nesanica ponavlja iz sedmice u sedmicu, to može ukazivati na hronični stres izazvan radnim okruženjem.
-
Glava pod stalnim pritiskom
Učestale glavobolje i migrene često se zanemaruju ili pripisuju umoru, ali mogu biti direktna posljedica stalne napetosti. Kada se radno mjesto doživljava kao neprijateljsko ili nesigurno, tijelo ostaje u stanju pripravnosti. Mišići vrata, ramena i vilice su konstantno zategnuti, što vremenom dovodi do bolova u glavi i osjećaja pritiska koji ne prolazi ni nakon odmora.
-
Bolovi u cijelom tijelu
Osjećaj ukočenosti i bolova u mišićima može se javiti čak i kod ljudi koji ne obavljaju fizički težak posao. Kada je osoba izložena stalnom stresu, mozak luči hormone poput adrenalina i kortizola, pripremajući tijelo za „borbu ili bijeg“. Ako to stanje traje dugo, nervni sistem ostaje stalno napet. Mnogi zaposleni imaju osjećaj kao da su u neprekidnom sukobu, iščekujući neprijatne komentare, kritike ili nove zadatke koji prevazilaze njihove mogućnosti.
-
Psihička stabilnost na udaru
Dugotrajan stres na poslu često pogoršava već postojeće probleme sa mentalnim zdravljem. Anksioznost, razdražljivost i osjećaj bezvrijednosti mogu postati svakodnevica, naročito ako zaposleni ima utisak da je stalno pod lupom ili nepravedno tretiran.
Istraživanja su pokazala da osjećaj organizacione nepravde može biti povezan sa depresijom, emocionalnim prejedanjem i gubitkom motivacije. Kada se naruši osjećaj dostojanstva, posljedice se ne zadržavaju samo na poslu, već se prenose i na privatni život.
-
Češće infekcije i slab imunitet
Ljudi koji rade u toksičnom okruženju često primjećuju da se češće razbolijevaju. Prehlade, upale i opšti pad imuniteta mogu biti znak da tijelo više ne uspijeva da se izbori sa konstantnim stresom. Hronična napetost slabi odbrambeni sistem organizma, čineći ga podložnijim virusima i bakterijama, čak i kada se osoba inače smatra zdravom.
-
Pad intimne želje
Stres koji se ne završava izlaskom iz kancelarije često se prenosi i u partnerske odnose. Kada je um stalno okupiran poslom, teško je opustiti se i biti prisutan u privatnom životu. Kod žena profesionalni stres može smanjiti seksualnu želju, dok kod muškaraca dugotrajan pritisak može dovesti do smanjene proizvodnje testosterona, što direktno utiče na libido i opšte zadovoljstvo.
-
Iscrpljenost koja ne prolazi
Postoji razlika između običnog umora i duboke iscrpljenosti. Kod toksičnih poslova prisutan je osjećaj zamora koji ne nestaje ni nakon vikenda, odmora ili dužeg sna. Ljudi se bude umorni, bez energije i motivacije. Često se stvara začarani krug u kojem osoba radi previše jer se osjeća pod pritiskom, a pritisak se povećava upravo zbog prekomjernog rada.
-
Problemi sa varenjem
Stres ima snažan uticaj na probavni sistem. Nadutost, zatvor, bol u stomaku i loša probava često se javljaju kod ljudi koji su nezadovoljni poslom. Nervni sistem i crijeva su usko povezani, pa emocionalna napetost direktno utiče na varenje i ravnotežu crijevne flore. Neki ljudi primjećuju da im se simptomi pojačavaju već u nedjelju popodne, čim pomisle na povratak na posao.
-
Promjene u ishrani i apetitu
Način na koji jedemo često se mijenja pod uticajem stresa. U akutnim stresnim situacijama apetit može opasti, jer tijelo potiskuje varenje. Međutim, kod dugotrajnog stresa dolazi do povećanog lučenja kortizola, hormona koji može izazvati pojačanu glad. Zbog toga se mnogi okreću hrani kao načinu da se utješe, što može dovesti do nezdravih navika i dodatnog osjećaja krivice.
-
Kako sebi pomoći dok ste još tu
Pravljenje redovnih pauza tokom dana može pomoći nervnom sistemu da se barem djelimično oporavi. Kratke šetnje, razgovori sa bliskim ljudima, fizička aktivnost ili jednostavne vježbe disanja mogu smanjiti napetost.
Promjena načina razmišljanja takođe igra važnu ulogu. Ako trenutno nije moguće promijeniti posao, korisno je fokusirati se na stvari koje su pod vašom kontrolom. Tehnike svjesne pažnje mogu pomoći da se prekine stalno vraćanje na negativne situacije i misli.
Za mnoge ljude, ovi simptomi predstavljaju ozbiljno upozorenje da trenutni radni uslovi imaju visoku cijenu. Dugotrajni rad bez autonomije, stalni pritisak i osjećaj nesigurnosti nisu nešto na šta se treba navikavati, već faktori koje treba preispitati i, kada je moguće, ostaviti iza sebe.
