Žitarica koju više niko neće da jede a veoma je zdrava. O kojoj žitarici je riječ doznajte u nastavku teksta. Proso je jedna od onih žitarica koje su nekada bile svakodnevni dio ishrane, a zatim pomalo zaboravljene. Danas, kada se sve više ljudi okreće zdravoj i prirodnoj hrani, ova skromna, ali izuzetno vrijedna biljka vraća se na trpeze. Zahvaljujući svom sastavu – bogatstvu vlakana, proteina, minerala i vitamina – proso zaslužuje posebno mjesto u jelovniku, naročito kod onih koji žele da zaštite bubrege, regulišu šećer u krvi i ojačaju imunitet.
Ova žitarica ne sadrži gluten, što je čini idealnom za osobe koje pate od celijakije ili su osjetljive na gluten. Lako se vari, ne izaziva alergijske reakcije i može se pripremati na mnogo načina – kao kaša, dodatak povrću, u supama ili čak u desertima.
-
Poreklo i karakteristike biljke
Proso (lat. Panicum miliaceum) spada u porodicu trava i smatra se jednom od najstarijih žitarica na svijetu. Porijeklom je iz zapadne Afrike, a kasnije se proširilo po Aziji, naročito u Indiji i Kini. Ova biljka uspijeva i u sušnim područjima, što je čini važnim usevom u zemljama s polusušnom klimom.
Jednogodišnja je biljka s malim zrnom i ne zahtijeva mnogo brige pri uzgoju. Zbog toga se često gaji bez upotrebe pesticida i hemijskih đubriva. Upravo ta otpornost i čista proizvodnja doprinose njenoj popularnosti u organskoj ishrani.
-
Nutritivna vrijednost i sastav
Proso je pravi rudnik hranljivih sastojaka. U sebi sadrži kompleksne ugljene hidrate koji se polako razgrađuju i održavaju nivo šećera u krvi stabilnim. Bogato je lecitinom, koji povoljno utiče na nervni sistem i koncentraciju. Osim toga, sadrži značajne količine magnezijuma, fosfora, gvožđa, mangana i kalijuma.
Jedna šolja kuvane žitarice (oko 174 grama) ima oko 200 kalorija, ali pruža dug osjećaj sitosti. Proso sadrži i biljna vlakna koja poboljšavaju varenje, kao i antioksidanse koji štite ćelije od oštećenja.
-
Proso i zdravlje bubrega
Jedna od najpoznatijih ljekovitih osobina prosa jeste njegov povoljan uticaj na bubrege. Tradicionalna medicina godinama koristi proso za izbacivanje peska i manjih kamenčića iz bubrega i bešike. Smatra se da proso „čisti“ urinarni sistem i smanjuje rizik od stvaranja kamenca.
Prirodni napitak od prosa lako se priprema: 200 grama žitarice prelije se ključalom vodom, ostavi preko noći u zatvorenoj tegli, a zatim se tečnost koja se izdvoji – mutno bijela – pije tokom dana. Ovaj tretman se može sprovoditi nekoliko dana zaredom, dok se ostatak prosa koristi za pripremu kaše koja dodatno pomaže izbacivanje toksina.
-
Djelovanje na srce, krvni pritisak i šećer
Zahvaljujući visokom sadržaju magnezijuma, proso blagotvorno djeluje na kardiovaskularni sistem. Redovna konzumacija pomaže u regulisanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara. Studije su pokazale i da magnezijum ublažava napade migrene i smanjuje simptome astme.
Proso se preporučuje i osobama s dijabetesom tipa 2. Kompleksni ugljeni hidrati u prosu sporo oslobađaju glukozu, što sprečava nagle skokove šećera u krvi. Zbog toga je idealna zamjena za bijeli pirinač i druge rafinisane žitarice.
-
Prevencija kamenaca i raka dojke
Proso je bogato nerastvorljivim vlaknima koja, osim što pomažu varenje, sprečavaju stvaranje žučnih kamenaca. Istraživanja su pokazala da žene koje redovno unose hranu bogatu vlaknima imaju i do 17% manji rizik od razvoja kamenca u žučnoj kesi. Takođe, vlakna utiču na smanjenje triglicerida i povećavaju osjetljivost na insulin.
Još jedno zanimljivo istraživanje ukazuje da konzumacija cjelovitih zrna prosa može smanjiti rizik od raka dojke, posebno kod žena u periodu pred menopauzu. Stručnjaci savjetuju unos oko 30 grama dnevno kako bi se ostvario preventivni efekat.
-
Primjena u ishrani i kulinarstvu
Proso se može pripremati na mnogo načina. Prije kuvanja treba ga dobro oprati, a zatim kuvati oko 25 minuta dok ne omekša. Tekstura podsjeća na pirinač, ali uz češće miješanje i dodatak vode može postati kremasta poput palente.
U mnogim kulturama proso ima značajno mjesto u tradicionalnim jelima. U Rusiji se priprema slatka kaša, u Kini se kombinuje s povrćem, dok se u Njemačkoj često jede sa voćem i medom. U nekim zemljama, poput Nepala i Etiopije, koristi se i za proizvodnju tradicionalnih napitaka i piva.
Za doručak se preporučuje jednostavna kaša od prosa sa mlijekom, smeđim šećerom i voćem, dok se za ručak može pripremiti proso s povrćem, kao zdravija zamjena za rižoto. Proso se takođe može dodavati u tijesto za hljeb, muffine ili kolače, čime se povećava nutritivna vrijednost obroka.
-
Proso u ishrani djece, trudnica i starijih
Zbog svoje lako probavljive strukture, proso se može davati i bebama već od šestog mjeseca starosti u obliku kašice. Trudnicama se preporučuje jer sadrži mnogo gvožđa i kalcijuma – minerala ključnih za razvoj bebe i zdravlje majke. Starijim osobama proso pomaže u jačanju kostiju, regulisanju probave i održavanju energije.
-
Antioksidativno i protivupalno djelovanje
Proso sadrži fenolne kiseline, vitamin E, selen i fitoestrogene koji pomažu u snižavanju holesterola i borbi protiv slobodnih radikala. Ovi spojevi čuvaju ćelije od oštećenja, usporavaju starenje i podržavaju prirodnu detoksikaciju organizma.
