Ovih ljetnih mjeseci Zemlja naša planeta se okreće brže nego ikad. U nastavku teksta pročitajte šta su naučnici otkrili. Naučnici širom svijeta zabilježili su neuobičajena ubrzanja u rotaciji Zemlje, koja bi mogla donijeti najkraći dan u zabilježenoj historiji.
Ova pojava mogla bi zvučati trivijalno, posebno kad se izražava u milisekundama. Međutim, čak i ovako male promjene imaju potencijal da izazovu ozbiljne probleme u globalnoj infrastrukturi, naročito u sistemima koji zahtijevaju izuzetnu preciznost u mjerenju vremena.
-
Najkraći dan u istoriji? Mogući datumi već ovog ljeta
Astrofizičar Graham Jones sa Univerziteta u Londonu upozorava da bi jedan od tri datuma – 9. juli, 22. juli ili 5. august – mogao donijeti najkraći dan otkako se mjeri vrijeme rotacije Zemlje. Prema procjenama, dan bi mogao biti i do 1,51 milisekunde kraći od standardnih 24 sata.
Iako milisekunda možda ne znači mnogo u svakodnevnom životu, za računarske sisteme koji funkcionišu na osnovu precizne sinhronizacije, čak i ovakva minimalna odstupanja mogu imati negativne posljedice. GPS navigacija, satelitske komunikacije, berzanske transakcije i telekomunikacione mreže funkcionišu zahvaljujući sistemima koji mjere vrijeme s tačnošću do milionitog dijela sekunde. Svako narušavanje te preciznosti može izazvati lančane probleme.
-
Tehnička panika zbog sitnih razlika
Slična situacija dogodila se 5. jula 2024. godine, kada je Zemlja zabilježila najbrži rotacioni dan dosad – okret je trajao 1,66 milisekundi manje od prosjeka. Iako je ovakvo ubrzanje bilo registrovano i između 2020. i 2022. godine, naučnici još uvijek ne znaju tačan razlog zašto se događa.
Za razliku od usporavanja rotacije – fenomena koji je poznat i djelimično razumljiv, jer Mjesec usporava Zemlju gravitacionim povlačenjem – ubrzanje nema jasnog uzroka. Prema riječima dr. Leonida Zotova sa Moskovskog državnog univerziteta, ovo nije bilo očekivano i ostaje jedna od velikih planetarnih misterija.
-
Šta pokreće promjene u rotaciji?
Jedna od najčešće pominjanih teorija uključuje ponašanje rastopljenih slojeva u Zemljinom jezgru. Kada se te unutrašnje mase pomjeraju, mogu djelovati poput figure klizača koja skuplja ruke kako bi se brže zavrtjela. Ovi unutrašnji pokreti mijenjaju distribuciju mase i samim tim utječu na brzinu rotacije.
Ali to nije sve. Okeanske struje, promjene atmosferskog pritiska, snažni vjetrovi na velikim visinama, seizmička aktivnost i čak topljenje glečera – svi ti faktori igraju ulogu. Ogromne mase vode i leda koje se premještaju po površini planete mogu izazvati rotacione fluktuacije. Čak i klimatski fenomeni poput El Niño mogu imati utjecaja.
-
Vrijeme pod revizijom: negativna prestupna sekunda?
Zemljino vrijeme se trenutno usklađuje pomoću Koordiniranog univerzalnog vremena (UTC), koje koristi takozvane “prestupne sekunde” kako bi se nadoknadilo usporavanje rotacije. Te sekunde se dodaju povremeno kako bi se naše računarsko vrijeme uskladilo s prirodnim ritmom planete.
Međutim, ako se aktuelni trend ubrzanja nastavi, svijet bi mogao biti primoran da uradi nešto što nikada nije učinjeno: oduzme sekundu. To bi bila “negativna prestupna sekunda” – pojam koji je do sada bio samo teorijska mogućnost. Tehnički izazovi koje bi ovakav potez donio, posebno za sisteme osjetljive na tačno vrijeme, predstavljaju ozbiljan izazov za naučnike i inženjere.
-
Povratak u prošlost: Zemlja je nekada rotirala mnogo brže
Iako se ova ubrzanja čine neuobičajena u savremenom kontekstu, historijski gledano, Zemlja je rotirala mnogo brže. Prije milijardi godina dan na Zemlji trajao je samo oko 6 sati. Vremenom se planeta usporavala, najviše zahvaljujući gravitacionom utjecaju Mjeseca.
Ono što danas zbunjuje naučnike jeste činjenica da umjesto da nastavi s očekivanim usporavanjem, Zemlja povremeno ulazi u faze ubrzanja koje se ne uklapaju u dosadašnje modele. Kako se prikupljaju novi podaci sa opservatorija širom svijeta, uključujući Američku pomorsku opservatoriju i Međunarodnu službu za rotaciju Zemlje, ostaje pitanje – svjedočimo li tektonskim promjenama u ponašanju planete ili samo prolaznoj anomaliji?
