Da li znate zbog čega se salo lijepi na stomak, a šećer skače do plafona? Pročitajte nastavk teksta i doznajte. Mnogi ljudi vjeruju da je preskakanje doručka bezopasna navika ili čak koristan trik za održavanje vitke linije. Međutim, naučna istraživanja i iskustvo ljekara pokazuju upravo suprotno. Iako se čini da „uštedimo“ kalorije, preskakanje prvog obroka u danu može ozbiljno narušiti zdravlje, usporiti metabolizam i dovesti do nagomilavanja masnog tkiva, naročito u predjelu stomaka.
Doručak se ne naziva slučajno najvažnijim obrokom dana – on postavlja temelje za nivo energije, koncentraciju i hormonalnu ravnotežu tokom cijelog dana. Kada ga zanemarimo, tijelo ulazi u stanje stresa, a posljedice se ne primjećuju odmah, već se gomilaju postepeno.
-
Zašto je jutarnji obrok toliko važan?
Nakon dugog sna, organizam je bez hrane i energije osam do deset sati. Tada se rezerve glukoze troše, a mozak i mišići vape za „gorivom“. Ako se doručak preskoči, tijelo traži alternativu, pa povećava lučenje insulina kako bi se održao nivo šećera u krvi.
Dijabetolog i endokrinolog dr Luiza Napiorkovska objašnjava da upravo to naglo povećanje insulina pogoršava insulinsku rezistenciju – stanje u kojem ćelije slabije reaguju na hormon i zbog toga skladište više masti, posebno u predjelu stomaka. Ovaj tip gojaznosti, poznat kao abdominalna, povezan je sa većim rizikom od metaboličkog sindroma, srčanih oboljenja i dijabetesa tipa 2.
Osim metaboličkih posljedica, visoki nivoi insulina mogu uticati i na mozak. Kada je šećer u krvi nestabilan, koncentracija i pažnja slabe, pa su djeca i tinejdžeri koji preskaču doručak često umorniji, nervozniji i imaju lošije rezultate u školi.
-
Preskakanje doručka i insulinska rezistencija
Insulinska rezistencija je stanje koje pogađa sve veći broj ljudi, ne samo stariju populaciju. Najčešće se razvija usljed gojaznosti, nedostatka fizičke aktivnosti i nepravilne ishrane, ali može nastati i zbog hormonskih poremećaja poput Kušingovog sindroma ili zbog rijetkih stanja kao što je hemohromatoza.
Kada se doručak preskoči, rizik od razvoja rezistencije dodatno raste. Organizam tada, umjesto da energiju dobije ravnomjerno tokom dana, doživljava nagle oscilacije u nivou šećera u krvi, što opterećuje pankreas i beta ćelije koje proizvode insulin. Na duge staze, ovakav način funkcionisanja ubrzava put ka dijabetesu.
-
Rizici za odrasle i djecu
Iako se često misli da samo djeca i mladi trebaju doručak zbog rasta i razvoja, istraživanja jasno pokazuju da je preskakanje prvog obroka štetno i za odrasle. Kod starijih osoba koje nemaju jutarnji unos hrane povećava se rizik od gojaznosti, hipertenzije i srčanih bolesti.
Kod djece i adolescenata situacija je još ozbiljnija. Tinejdžeri koji izostavljaju doručak češće posežu za nezdravim grickalicama i zaslađenim napicima tokom dana. To vodi do dodatnog unosa „praznih“ kalorija, dok organizam i dalje ne dobija dovoljno proteina, vlakana i vitamina. Na duže staze, ovaj obrazac ishrane može stvoriti naviku loših izbora hrane i povećati šanse za razvoj hroničnih bolesti već u ranoj odrasloj dobi.
-
Naučna potvrda štetnih posljedica
Jedna od značajnih studija objavljena 2015. godine u časopisu Diabetes Care otkrila je da pacijenti sa dijabetesom tipa 2 koji preskaču doručak imaju znatno veći rizik od naglih skokova glukoze u toku dana. Ove oscilacije ne samo da pogoršavaju već postojeći dijabetes, već i ubrzavaju oštećenje krvnih sudova, što povećava mogućnost razvoja kardiovaskularnih komplikacija.
Prof. Danijela Jakubović sa Univerziteta u Tel Avivu dodatno naglašava da preskakanje doručka kod dijabetičara narušava funkciju beta ćelija pankreasa, koje su ključne za proizvodnju insulina. Time se ne samo povećava nivo šećera u krvi, već se i ubrzava iscrpljivanje ćelija, što može dovesti do bržeg napredovanja bolesti.
-
Kada tijelo šalje upozorenja
Mnogi ljudi nisu svjesni da njihovo tijelo svakodnevno šalje signale zbog preskakanja doručka. Česta jutarnja glavobolja, pad energije prije podneva, razdražljivost ili nagla želja za slatkišima mogu biti jasni pokazatelji da organizmu nedostaje stabilan unos hranljivih materija na početku dana.
Kod djece se to manifestuje kroz poteškoće u učenju i slabiju pažnju, dok odrasli češće osjećaju zamor i smanjenu produktivnost na poslu. Nažalost, umjesto da problem riješe zdravim obrokom, mnogi posežu za kafom ili energetskim napicima, što donosi samo privremeno olakšanje.
