Zašto se stalno nadimamo? U nastavku teksta doznajte koja je namirnica kriva za to. Mnogi ljudi se svakodnevno bore s osjećajem težine u stomaku, gasovima i nadutošću, a rijetko ko posumnja da problem može biti u nečemu tako jednostavnom kao što je – crni luk. Iako se smatra jednom od najzdravijih i najkorisnijih namirnica u kuhinji, kod određenih osoba on može izazvati ozbiljnu nelagodu nakon jela. I to ne zbog lošeg kvaliteta hrane, već zbog načina na koji ga naš organizam obrađuje.
Ono što je zanimljivo jeste da većina ljudi ni ne povezuje nadimanje s lukom, jer se često nalazi u malim količinama u gotovo svakom jelu – od supa i variva do sendviča i salata. Ali, za one s osjetljivim sistemom za varenje, i ta mala količina može biti dovoljna da izazove neugodne simptome.
-
Zašto crni luk pravi probleme u stomaku
Crni luk je bogat hranljivim materijama, antioksidansima i vlaknima koji su u teoriji odlični za zdravlje. Međutim, upravo ta vlakna i određena jedinjenja koja luk sadrži mogu kod osjetljivih osoba stvoriti probleme.
Glavni “krivci” su fruktani – vrsta ugljenih hidrata koji se teško razgrađuju u tankom crijevu. Umjesto da se pravilno svare, oni dospijevaju u debelo crijevo, gdje ih bakterije fermentišu. Tokom tog procesa oslobađaju se gasovi, što dovodi do nadimanja, grčeva i nelagodnog osjećaja napetosti u stomaku.
Sirovi luk je u tome posebno “jak”. Kada se jede u svježem obliku – u salatama, sendvičima ili kao dodatak mesu – može znatno pojačati stvaranje gasova. Termičkom obradom, poput dinstanja, kuhanja ili pečenja, dio tih spojeva se razgrađuje, što luk čini blažim i lakšim za varenje. Zato se mnogima dogodi da im kuvani luk ne smeta, dok sirovi izaziva burnu reakciju.
-
Nije samo luk krivac
Ako mislite da ćete izbacivanjem luka riješiti problem, možda ćete se iznenaditi – on često nije jedini krivac. Mnoge druge zdrave namirnice mogu izazvati slične tegobe, posebno one bogate vlaknima i sumpornim jedinjenjima.
Povrće iz porodice kupusnjača, kao što su karfiol, brokoli i prokelj, poznato je po tome da “napuhuje”. Ove biljke sadrže kompleksne šećere (poput rafinoze) i sumporne spojeve koji se teško vare. Kada stignu do crijeva, bakterije ih fermentišu i stvaraju gasove, što dovodi do istih simptoma – nadutosti, pritiska u stomaku i osjećaja “balona”.
Iako su ove namirnice izuzetno zdrave – bogate vitaminima C i K, vlaknima i antioksidansima – ne reaguju svi organizmi jednako. Neko ih može jesti bez problema, dok drugi nakon samo male porcije osjećaju značajnu nelagodu.
-
Kako prepoznati da vam smeta određena hrana
Ponekad nije lako otkriti šta tačno izaziva nadutost. Simptomi se mogu pojaviti nekoliko sati nakon jela, pa se često pogrešno povezuju s drugim namirnicama. Najefikasniji način da saznate šta vam smeta jeste da vodite dnevnik ishrane.
Zapišite sve što pojedete u toku dana, zajedno s vremenom kada se javi nelagoda. Nakon nekoliko dana ili sedmica, počećete primjećivati obrasce. Možda ćete shvatiti da vas nadima poslije salate s lukom, a ne poslije glavnog jela. Ili da vam smeta određena kombinacija namirnica – na primjer, luk i gazirana pića zajedno.
Posebno obratite pažnju ako imate sindrom iritabilnog crijeva (IBS). Osobe s ovim stanjem su osjetljivije na FODMAP ugljene hidrate (među koje spadaju i fruktani iz luka), pa bi bilo dobro da se posavjetuju s nutricionistom ili gastroenterologom.
-
Kako ublažiti nadutost i pomoći varenju
Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih, ali efikasnih trikova koji mogu znatno smanjiti nadimanje i osjećaj nelagode u stomaku:
- Jedite sporije i temeljno žvaćite svaki zalogaj.
- Umjesto nekoliko obilnih obroka, birajte više manjih tokom dana.
- Ne razgovarajte previše dok jedete – tako se unosi višak vazduha koji doprinosi nadutosti.
- Pijte dovoljno vode tokom dana, posebno između obroka.
- Smanjite unos gaziranih pića i zaslađenih sokova.
- Nakon jela se krećite – čak i kratka šetnja od desetak minuta može pomoći varenju.
Ako ne možete u potpunosti izbjeći namirnice koje vam smetaju, pokušajte ih kombinovati s drugima koje olakšavaju varenje, poput đumbira, peršuna ili nane. Takođe, probiotici iz jogurta ili kefira mogu pomoći da se crijevna flora uravnoteži, što dodatno smanjuje stvaranje gasova.
-
Osluškujte svoje tijelo
Iako su crni luk, karfiol i brokoli namirnice koje se s pravom smatraju zdravima, to ne znači da ih svako mora podnositi jednako dobro. Svaki organizam ima svoje granice i potrebe. Ono što je za nekog “superhrana”, za drugog može biti izvor neprijatnosti.
Zato nije poenta potpuno izbaciti “problematične” namirnice, već naučiti kako ih prilagoditi sebi – bilo da ih termički obradite, jedete u manjim količinama ili zamijenite blažim alternativama. Prava ravnoteža ne dolazi iz savršene dijete, već iz pažljivog slušanja signala koje vam tijelo šalje svaki dan.
