Vrućina može ozbiljno da ugrozi srce. U nastavku teksta pročitajte šta trebate uraditi kako bi se zaštitili. Visoke ljetne temperature ne predstavljaju samo neprijatnost – za mnoge ljude one nose ozbiljan zdravstveni rizik, naročito za one koji već imaju problema sa srcem, ali toga nisu ni svjesni. Srce u vrelim danima radi pod većim pritiskom jer organizam troši dodatnu energiju kako bi održao normalnu tjelesnu temperaturu. Kada se tom naporu doda skriveni ili hronični srčani problem, posljedice mogu biti ozbiljne. Upravo zato je ključno na vrijeme prepoznati signale koje tijelo šalje i reagovati bez odlaganja.
-
Zašto visoka temperatura opterećuje srce?
Kada je napolju vruće, tijelo pokušava da se rashladi širenjem krvnih sudova i znojenjem. Ovi procesi zahtijevaju dodatnu energiju i pojačan rad srca. Kod zdravih osoba to obično ne predstavlja veliki problem, ali kod onih sa slabim srcem ili neotkrivenom bolešću, taj dodatni napor može da pokrene lanac opasnih reakcija. Povećava se rizik od poremećaja srčanog ritma, naglog skoka krvnog pritiska, pa čak i srčanog udara.
Prema riječima kardiologa, mnogi pacijenti nisu ni svjesni da nose srčani problem dok se ne nađu u situaciji da visoke temperature “otvore” simptome i pogoršaju stanje.
-
Riječi stručnjaka
Kardiološkinja Samanta Vajld ističe:
„Na visokim temperaturama srce mora da radi jače, pa ukoliko imate srčanu bolest, rizik od ozbiljnih komplikacija raste. Zato posebno obratite pažnju na simptome kao što su vrtoglavica, bol u grudima ili iznenadan osjećaj slabosti.“
Ova upozorenja ne treba shvatiti olako. I najmanji znak upozorenja može da znači da srce ne podnosi napor i da mu je potrebna pomoć.
-
Najčešći simptomi srčanih tegoba tokom vrućina
Neki znaci mogu izgledati bezazleno, ali njihovo ignorisanje može dovesti do teških posljedica. Obratite pažnju na sljedeće simptome:
- Vrtoglavica i osjećaj magle u glavi – mogu ukazivati na slab protok krvi ka mozgu.
- Pojačano znojenje bez fizičkog napora – znak da se tijelo bori i da srce ulaže veliki napor.
- Bol ili pritisak u grudima – naročito ako se bol širi prema vratu, vilici, ramenima ili lijevoj ruci.
- Nedostatak daha – otežano disanje, čak i u mirovanju, često je znak da srce ne pumpa krv efikasno.
- Umor i iscrpljenost – konstantan osjećaj slabosti koji ne prolazi ni nakon odmora.
- Nepravilan ili ubrzan puls – može ukazivati na aritmiju.
- Mučnina i nelagodnost – iako djeluju nespecifično, u kombinaciji sa drugim simptomima mogu biti ozbiljan signal.
- Oticanje nogu ili zglobova – naročito kada se tokom dana progresivno pogoršava, znak je da srce zadržava tečnost.
Svaki od ovih simptoma zahtijeva pažnju. Ukoliko se javi više njih istovremeno, ne treba čekati – najbolje je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
-
Kako razlikovati srčane simptome od drugih problema?
Jedan od razloga zašto ljudi često ignorišu prve znakove jeste to što simptomi liče na stanja poput iscrpljenosti, dehidratacije ili problema sa probavom. Međutim, za razliku od običnog umora ili žeđi, srčane tegobe se obično pogoršavaju kada se osoba izloži naporu ili vrućini, a ne prolaze brzo ni kada se odmorite i rashladite.
Prvi korak je da slušate svoje tijelo. Ako osjetite da nešto “nije u redu” i da tegobe ne prolaze, to je dovoljan razlog da se javite ljekaru.
-
Praktični savjeti za zaštitu srca tokom vrućina
Da biste smanjili rizik od pogoršanja srčanih problema ljeti, pridržavajte se nekoliko osnovnih pravila:
- Hidratacija je ključna – pijte dovoljno vode, čak i kada ne osjećate žeđ. Izbjegavajte gazirana pića i alkohol, jer oni mogu dodatno dehidrirati organizam.
- Izbjegavajte naporne aktivnosti u najtoplijem dijelu dana – fizički napor pod suncem stavlja ogroman teret na srce. Ako morate biti aktivni, radite to rano ujutro ili kasno uveče.
- Boravite u hladovini ili klimatizovanim prostorijama – nagle promjene temperature nisu dobre, ali stabilno rashlađivanje značajno olakšava rad srca.
- Nosite laganu i prozračnu odjeću – ona pomaže tijelu da prirodno reguliše temperaturu.
- Redovno mjerite pritisak i puls – posebno ako već imate dijagnostikovanu srčanu bolest.
- Prilagodite ishranu – jedite lagane obroke bogate voćem i povrćem, a smanjite unos soli koja može zadržavati tečnost i dodatno opterećivati srce.
-
Kada potražiti pomoć odmah?
Ako primijetite da se bol u grudima pojačava, ako imate osjećaj da ćete se onesvijestiti ili vam nedostaje daha čak i u mirovanju, ne odgađajte. Hitna medicinska pomoć može da spasi život u tim trenucima. Brza reakcija često pravi razliku između komplikacija i uspješnog oporavka.
