Vicevi su nekad bili omiljeni način prenošenja smiješnih fora i razvijanja elokvencije i humora. Danas su malo manje popularni, ali vrijedi i dalje čuti i ispričati poneki dobar vic. U ovom članku donosimo najnoviji vic.
Pita Fata majku: “Majko, mogu li s Mujom u kino?”
Toj majčinskoj volji: “A koji se film predstavlja?”
– Užas – odgovorila je Fata.
“Zadatak je nemoguć”, tvrdi majka..
“Uplaši se i približi mu se dok si u kinu.”
“Mogu li gledati ljubavni?” – upita Fata.
– A, ne – uzvikuje majka u panici… “Krenućete se ljubakati.”
“Mogu li barem imati priliku pogledati komediju?”
– Možeš – kaže majka…
Nakon što se Fata vratila iz kina, majka se raspitivala za njezino iskustvo. Njen odgovor je bio: “Da me Mujo nije dole obuzdavao, toliko bih se smijala da bih izgubila kontrolu i pomokrila!”
BONUS TEKST
Od svog početka, kina su se razvila u značajna mjesta za društvenu interakciju i emocionalni angažman, gdje se čar pokretnih slika otkriva pred publikom.
- Povijest kinematografije seže u kasno 19. stoljeće, obilježeno inauguracijskom prezentacijom filma braće Lumiere u Parizu 1895. godine, koja je nagovijestila početak filmske revolucije.
U početku su kina bila skromni prostori smješteni u konobama i društvenim klubovima, u kojima su se prikazivali jednostavni filmovi koji su prikazivali scene iz svakodnevnog života. S napretkom tehnologije pojavila se potražnja za specijaliziranim kinima. U osvit 20. stoljeća počeli su se graditi prostori s redovima sjedala i projektorima koji su mogli prikazivati duge filmove.
Kina su postala popularna kao središta zabave, nudeći privremeni predah od ovozemaljskih svakodnevnih obaveza i zahvaćajući publiku u carstva fikcije i avanture. Tijekom 1920-ih i 1930-ih ove su ustanove napredovale, razvijajući se u raskošne prostore ukrašene složenim dekoracijama, dok je uvođenje zvučnih filmova dodalo novi sloj emocionalne dubine kino iskustvu.
- Tijekom Drugog svjetskog rata kina su bila ključna u oblikovanju društvenog života prikazujući domoljubne i propagandne filmove. Nakon rata kina su se suočila s izazovom koji je predstavljala raširena pojava televizije.
Međutim, vješto su se prilagodili ovom novom krajoliku uključivanjem naprednih tehnologija, uključujući formate širokog zaslona, 3D efekte i surround zvuk. Kao rezultat toga, kina su i dalje bila popularna kao posebno mjesto za gledanje filmova, kvaliteta koju televizija nije mogla ponoviti.
U 1980-ima i 1990-ima pojavila su se multipleks kina, s više dvorana, zajedno s poboljšanim uslugama kao što su restorani i kafići, pružajući tako sveobuhvatnije iskustvo za publiku. Pojava digitalne tehnologije krajem 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća poboljšala je kvalitetu slike i smanjila troškove povezane s ekspozicijom filma. Međutim, porast streaming platformi predstavlja nove izazove za kina.
Kao odgovor na to, te su se institucije razvile uvođenjem specijaliziranih projekcija, uključujući IMAX i 4D formate, kao i organiziranjem tematskih događaja i filmskih festivala. U moderno doba kina nastoje publici ponuditi prepoznatljivo filmsko iskustvo, čime je zadržao svoju relevantnost u industriji zabave i zadržao šarm velikog ekrana, koji ostaje duboko emocionalno putovanje za gledatelje.
- Jeste li svjesni da osmijeh ne služi samo kao univerzalni pokazatelj sreće, već i kao izvrstan način poboljšanja zdravlja? Studije pokazuju da osmijeh pozitivno utječe na naše fizičko i mentalno blagostanje.
Čin osmijeha uključuje različite mišiće lica, koji prenose signale u mozak, što dovodi do oslobađanja hormona dobrog osjećaja kao što su dopamin, endorfini i serotonin. Ovi hormoni doprinose smanjenju razine stresa, ublažavanju boli i podizanju raspoloženja. Zbog toga se često kaže da je osmijeh “besplatna terapija”.
Posebno je zanimljiva zarazna priroda osmijeha. Kada promatramo drugu osobu kako se smiješi, naš mozak reagira instinktivno, često nas potičući da uzvratimo osmijeh bez svjesnog razmišljanja. Ovaj je fenomen povezan s našim empatijskim odgovorom; kada se jedna osoba nasmiješi drugoj, veća je vjerojatnost da će primatelj uzvratiti gestom, pokrećući niz pozitivnih emocionalnih razmjena.
