Kada unijeti biljke s terase i koje smiju da ostanu napolju? U nastavku teksta vam otkrivamo. Kraj ljeta uvijek donosi istu dilemu ljubiteljima cvijeća i sobnih biljaka – kada je pravi trenutak da se zelene ljepotice sa terasa i dvorišta unesu u zatvoren prostor. Iako mnogi misle da je dovoljno pratiti kalendar i čekati određeni datum, u praksi je važnije osluškivati vrijeme i posmatrati potrebe svake biljke posebno. Nije svejedno da li je riječ o tropskim vrstama, cvjetnicama ili zimzelenim grmovima. Upravo od njihove otpornosti zavisi da li mogu još neko vrijeme ostati napolju ili ih treba odmah zaštititi od hladnih noći.
-
Toploljubive vrste – prve koje unosimo
Biljke koje potiču iz toplih krajeva osjetljive su na hladnoću i ne podnose ni blage jesenje padove temperature. Tu spadaju fikus, orhideja, hibiskus, begonija i mnoge druge dekorativne vrste koje tokom ljeta uživaju na terasi, ali čim se termometar u noćnim satima spusti ispod 12–15°C, treba ih premjestiti unutra.
Septembar i početak oktobra mogu djelovati toplo preko dana, ali noći su često varljive. Upravo tada nastaju problemi – biljke naizgled izgledaju zdravo, ali hladan noćni zrak može oštetiti listove i usporiti rast. Kod orhideja, na primjer, niske temperature mogu izazvati opadanje pupoljaka, dok kod begonija listovi brzo požute i venu.
-
Biljke koje trpe hladnije noći
Postoje i cvjetnice koje su znatno otpornije i mogu ostati napolju i kada se temperatura spusti na 8–10°C. To su muškatle, surfinije i pojedine vrste lavande. Ipak, njihova izdržljivost ima granicu. Kratkotrajan boravak na hladnijem zraku neće im odmah naškoditi, ali ako se najave prvi mrazevi, obavezno ih unesite. Čak i kratka noć sa minusom može potpuno uništiti nježne dijelove biljke.
Za one koji vole muškatle, pravilo je da ih treba unijeti čim listovi počnu gubiti svježinu ili kada se pojave prve naznake hladnog vjetra. Ako se predugo ostave vani, mogu izgledati dobro, ali oporavak nakon smrzavanja gotovo je nemoguć.
Zimzelene biljke – mogu li ostati napolju?
Zimzelene biljke u saksijama, poput šimšira, tuje ili ruzmarina, spadaju u najizdržljivije. One mogu prezimiti na terasi ili balkonu, ali im je potrebna odgovarajuća zaštita. Najčešće se koristi agrotekstil, odnosno zaštitna tkanina koja štiti korijen i lišće od mraza, ali i od hladnog vjetra. Dobar trik je i da se saksije premjeste uza zid, jer će zid zadržavati nešto topline tokom noći.
Ruzmarin je posebno zanimljiv jer podnosi niske temperature bolje nego što se misli, ali ako je u maloj saksiji, korijen je ranjiv. U tom slučaju pomaže obmotavanje posude jutom ili starom dekom kako bi se zemlja što sporije hladila.
-
Priprema biljaka prije unošenja
Unošenje biljaka nije samo stvar premještanja iz jedne prostorije u drugu. Ako se ne obavi priprema, rizikujete da zajedno s njima unesete i neželjene goste – štetočine i bolesti.
Pregled lišća i zemlje – prije unošenja pažljivo pregledajte svaku biljku. Sitni insekti, poput lisnih vaši ili paukovih grinja, mogu biti neprimjetni, ali će se u toplom i suhom stanu brzo razmnožiti. Ako ih primijetite, tretirajte biljku odgovarajućim preparatom ili prirodnim sredstvima, poput pranja listova blagom sapunicom.
Presađivanje i uklanjanje suhih listova – biljke koje su prerasle svoju saksiju treba presaditi. Time im obezbjeđujete dovoljno prostora za korijen tokom zimskih mjeseci. Suhe ili oštećene listove obavezno uklonite jer mogu postati izvor gljivica i drugih bolesti.
Postavljanje na odgovarajuće mjesto – kada biljke unesete, birajte pozicije gdje imaju dovoljno prirodnog svjetla. Prozori okrenuti ka jugu ili istoku su najbolji izbor. Ako nemate dovoljno svjetlosti, može poslužiti i umjetna rasvjeta namijenjena biljkama.
Zalivanje tokom zime – u zatvorenom prostoru biljke troše manje vode nego ljeti. Zalivanje treba postepeno smanjiti, a najvažnije je izbjegavati da zemlja stalno bude natopljena. Višak vlage može dovesti do truljenja korijena.
-
Prilagođavanje na novi prostor
Biljkama je potrebno vrijeme da se priviknu na boravak u zatvorenom. Promjena temperature, vlažnosti vazduha i svjetlosti može im izazvati stres. Zato je preporučljivo da ih ne premještate stalno s mjesta na mjesto. Jednom kada pronađete odgovarajuću poziciju, pustite ih da se naviknu.
Ako u stanu imate centralno grijanje, zrak je često presuh. U tom slučaju pomaže postavljanje posuda s vodom u blizini biljaka ili korištenje ovlaživača zraka. To posebno znači tropskim vrstama, poput fikusa i hibiskusa, koje vole vlagu.
