Pored čaja koji se ispija u nekim dijelovima svijeta kafa je omiljeni napitak posebno kod nas na Balkanu gdje je ispijanje ovog toplog napitka postao pravi ritual. U nastavku saznajte kako utiče na naše zdravlje.
Sorab Sethi, američki gastroenterolog školovan na Harvardu, upozorio je da mnogi pojedinci konzumiraju kavu na način koji je štetan za njihovo zdravlje. Seti je svoje smjernice podijelio na TikToku, platformi na kojoj često upozorava na naše svakodnevne štetne navike, tvrdeći da konzumacija kave ne mora biti štetna ako joj se pristupi ispravno. Kako prenosi Klix, 42-godišnja liječnica je izjavila: “Kava je izuzetno korisna za mozak, crijeva i jetru. Objašnjava da polifenoli prisutni u kavi mogu pospješiti rast korisnih bakterija dok istovremeno poboljšavaju kognitivni fokus i pamćenje.
- Naknadno je upozorio: “Dodavanje šećera u kavu podiže razinu šećera u krvi i pogoršava upalu, što je štetno. Preporučljivo je istražiti alternativne zaslađivače. Također, uobičajena pogreška je ne koristiti organsku kavu. Ako osjetite refluks kiseline, nema potrebe da se potpuno odreknete kave. Dr. Seti preporuča da se odlučite za tamnije prženu kavu koja ima niži udio kofeina pa je “nježnija” za želudac. Ako vam ne smeta trunčica gorčine, lagano pržena kava može se pokazati kao vaš optimalan izbor.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, od davnina se smatraju simbolom plodnosti i obilja. Njihov dubok okus, zdravstvene prednosti i kulturološka važnost čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, ističući njihovu važnost u ljudskoj povijesti. Podrijetlo i povijesni razvoj smokve seže u Aziju, posebice Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, s prisutnošću u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su ih Egipćani koristili zbog njihovih ljekovitih svojstava. Naime, smokve se spominju u Bibliji te su simbol života, mudrosti i duhovnog prosvjetljenja u raznim religijskim i filozofskim tradicijama. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Nutritivni sastav smokve Smokve su izuzetno hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima.
Ugodnu slatkoću smokve mogu zahvaliti visokim razinama prirodnih šećera, a osiguravaju i značajnu količinu kalija koji je ključan za zdravlje kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju, i vitamina B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i podržava imunološki sustav. Istaknuta značajka smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacijom samo pet smokava srednje veličine možete unijeti oko 20% dnevnog preporučenog unosa vlakana koja pomažu probavi i snižavaju razinu kolesterola.
Osim toga, smokve su bogate antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Kroz različite povijesne kontekste, kulturološka važnost smokve bila je značajna. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila cijenjena kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su stabla često bila posvećena raznim božanstvima. Smokve se smatraju jednim od najranijih voća koje je čovječanstvo uzgajalo, a značajne su značajke njihovog brzog rasta i otpornosti na sušu.
Smokve su još uvijek vrlo važne u mnogim kulturama diljem svijeta. Unutar mediteranske kulinarske tradicije igraju vitalnu ulogu u nizu jela, od salata do slastica. Nadalje, posebno su popularne suhe smokve, jer se ovim načinom pripreme čuvaju njihove nutritivne vrijednosti. U mnogim područjima smokve su ključni element uobičajenih recepata i naširoko se smatraju “superhranom” zbog svojih zdravstvenih prednosti.
