Najvrjednija imovina svakog pojedinca je zdravlje, čije očuvanje je imperativ prioritet. Među vitalnim organima našeg tijela, mozak ima značajnu važnost jer regulira funkcije drugih organa. Danas otkrivamo savjete jednog neurohirurga.
- Na opću dobrobit pojedinca značajno utječe njegovo emocionalno zdravlje. Ova dimenzija obuhvaća sposobnost osobe da prepozna, razumije i učinkovito regulira svoje emocije, kao i da prikladno reagira na situacije koje izazivaju emocionalni odgovor.
Pojedinci koji posjeduju snažno emocionalno zdravlje vješti su u snalaženju u stresnim scenarijima, nesrećama, frustracijama i drugim izazovnim okolnostima koje su neizbježan aspekt života. Osim toga, ove osobe su u stanju jasno izraziti svoje emocije dok održavaju svoju unutarnju ravnotežu i čuvaju svoje odnose s drugima.
Nadalje, pojedinci koji posjeduju emocionalno blagostanje često pokazuju značajnu otpornost i sposobnost održavanja unutarnjeg sklada, čak i usred izazovnih situacija. Oni se konstruktivno bave emocionalnim poteškoćama, odbijajući dopustiti da negativni osjećaji zasjene njihove živote. Takve osobe prepoznaju svoje emocije umjesto da ih zanemaruju, koristeći ih kao alate za osobni rast i razvoj.
- Sposobnost prepoznavanja i balansiranja svojih emocija ključna je za postizanje trajnog emocionalnog zdravlja. Mentalno zdravlje služi kao temelj za svaku osobu kada se suočava s izazovima života.
To uključuje sposobnost jasnog razmišljanja, racionalnog donošenja odluka, učinkovitog rješavanja problema i razvoja optimistične perspektive postojanja. Mentalno zdravi pojedinci obično pokazuju sposobnost snalaženja u izazovnim odlukama u situacijama visokog pritiska, snažnu svijest o svojim osobnim vrijednostima i otpornost kada su suočeni s mentalnim i emocionalnim naporima koje predstavljaju životne poteškoće.
Posjeduju konstruktivno samopoštovanje i povjerenje u svoje sposobnosti, što im omogućuje učinkovito upravljanje stresom, tjeskobom i drugim psihičkim opterećenjima. Takvi pojedinci obično izbjegavaju dopustiti da im negativne misli ili izazovi umanje raspoloženje; naprotiv, nastoje učiti iz svojih iskustava dok istovremeno održavaju optimističnu perspektivu života.
Poticanje psihološke dobrobiti zahtijeva ne samo sposobnost rješavanja problema, već i stalnu posvećenost mentalnom razvoju, postavljanje ciljeva i promišljene radnje usmjerene na osobno poboljšanje. Kako bi se poboljšalo mentalno blagostanje i kognitivno funkcioniranje, često se opaža da se pojedinci teško prisjećaju imena nekoga koga su upravo upoznali ili mogu doživjeti osjećaj da imaju važne informacije “na vrhu jezika”.
Iako se ova pojava obično povezuje s procesom starenja, stručnjaci sugeriraju da bi primarni čimbenik mogao biti nedovoljna stimulacija mozga. Nedovoljan mentalni angažman i stimulacija mogu rezultirati smanjenim sposobnostima povezanim s pamćenjem, koncentracijom i učinkovitim rješavanjem problema.
- Neurobiolozi često naglašavaju da, slično kao što mišići povećavaju svoju snagu kroz tjelesne vježbe, mozak također može biti podvrgnut poboljšanjima kada se dobije odgovarajuća stimulacija.
Na sličan način, sudjelovanje u različitim aktivnostima “treninga” mozga može potaknuti poboljšanje pamćenja, koncentracije i kognitivne učinkovitosti, dok potencijalno usporava prirodni proces starenja. Ključno je prepoznati da starije osobe imaju sposobnost značajno poboljšati svoje kognitivne funkcije prikladnim vježbanjem i mentalnom stimulacijom.
Dr. Rahul Jandial, istaknuti neurokirurg i autor knjige Neurofitness: Preporuke neurokirurga za poboljšanje funkcije mozga, nudi preporuke utemeljene na dokazima za poboljšanje i očuvanje funkcije mozga. Naglašava da, za razliku od prevladavajućeg uvjerenja da mozak ostaje fiksna cjelina, on posjeduje sposobnost evoluiranja i prilagodbe tijekom čitavog života putem odgovarajućih metoda i vježbi.
- Dr. Jandial pruža temeljite smjernice usmjerene i na očuvanje mentalnih sposobnosti i na poboljšanje neuroplastičnosti, ključne komponente za održavanje mentalne oštrine. On predlaže tri temeljne strategije za promicanje zdravlja mozga:
Metoda ritmičkog disanja “4-4-4-4” koja se koristi u meditaciji, pokazala je značajnu učinkovitost u ublažavanju stresa i poboljšanju kognitivnih funkcija. Istraživanja pokazuju da vježbe dubokog disanja mogu smanjiti razinu kortizola, hormona povezanog sa stresom, što zauzvrat dovodi do smanjenja tjeskobe i povećane koncentracije, kao i poboljšane mentalne jasnoće.
Ova tehnika ima blagotvoran učinak na amigdalu, ključnu regiju mozga uključenu u emocionalne reakcije, čime se omogućuje bolja emocionalna regulacija. Kako biste vježbali ovu metodu, udahnite kroz nosnice brojeći do četiri. Zadržite dah brojeći do četiri. Zatim polako izdahnite kroz nos brojeći do četiri.
- Nakon toga, kratko zastanite i izbrojite do četiri prije ponavljanja ciklusa. Posvećivanje samo deset minuta svaki dan ovoj vježbi može uvelike poboljšati kognitivnu funkciju, ublažiti tjeskobu, potaknuti emocionalnu stabilnost i izoštriti mentalnu jasnoću.
Isprekidani post, kao primjer prakse preskakanja doručka dva puta tjedno, pojavio se kao značajan pristup u neurobiologiji. Ova metoda potiče proizvodnju moždanog neurotrofičnog faktora (BDNF), bitne komponente koja podržava neuroplastičnost, koja se definira kao sposobnost mozga da uspostavi nove neuronske veze. BDNF je ključan u kognitivnim funkcijama kao što su učenje, pamćenje i ukupna mentalna izvedba.
Nadalje, povremeni post igra značajnu ulogu u regeneraciji neurona, smanjuje upalne reakcije u tijelu i poboljšava cjelokupno zdravlje. Metoda 16:8, koju je uveo dr. Jandial, podrazumijeva trajanje posta od 16 sati, tijekom kojih je unos hrane ograničen na 8-satni prozor svakog dana.
Kako biste optimizirali rezultate, preporučljivo je započeti povremenim izostavljanjem doručka dva puta tjedno, a zatim postupno povećavati ovu praksu. “Okomiti pristup razmišljanju” naglašava da suvremeni stilovi života često prisiljavaju pojedince da ostanu sjediti duže vrijeme, što može nepovoljno utjecati na mentalno blagostanje. Dr. Jandial naglašava nužnost tjelesne aktivnosti za održavanje zdravlja mozga.
- Bavljenje tjelovježbom potiče proizvodnju BDNF-a, pomaže u stvaranju novih neurona i jača postojeće neuronske veze. Preporuke za poboljšanje mobilnosti uključuju pravljenje pauza svakih sat vremena za stajanje i kretanje.
Tijekom telefonskih razgovora preporučljivo je hodati, a ne sjediti. Kada je to moguće, razmislite o korištenju stojećeg stola tijekom rada. Kratke šetnje od samo pet minuta svakih sat vremena mogu znatno poboljšati kognitivne funkcije i smanjiti rizik od kroničnih bolesti povezanih s duljim razdobljima sjedenja.
Mozak djeluje kao organ koji pojačava svoju snagu i učinkovitost vježbanjem, slično načinu na koji se razvijaju mišići. Bavljenje praksama poput ritmičkog disanja, isprekidanog posta i pojačane tjelesne aktivnosti može značajno utjecati na zdravlje mozga, poboljšati pamćenje i koncentraciju te ublažiti mentalni umor.
- Uključivanje ovih jednostavnih navika u vaš dnevni režim može dovesti do poboljšane mentalne jasnoće, povišene razine energije i promicanja održive mentalne oštrine, čime se omogućuje učinkovitiji pristup životnim izazovima.
