Postoji li u svakoj smokvi zaista mrtva osa? U nastavku teksta pročitajte šta su stručnjaci rekli. Ljeto i rana jesen nezamislivi su bez smokava – zrelih, medeno slatkih plodova koje mnogi s pravom smatraju pravom delicijom Mediterana. Uživamo u njima svježim, sušenim, u kolačima ili kao savršenom dodatku siru i pršutu. Ali kako to obično biva u eri društvenih mreža, ni smokve nisu uspjele izbjeći viralne mitove. Na TikToku i drugim platformama počela se širiti zastrašujuća priča: krije li se u svakoj smokvi mrtva osa? Jedna naizgled sitna tvrdnja bila je dovoljna da izazove lavinu komentara, rasprava i gađenja kod dijela korisnika.
Da bi se razjasnila prava istina, portali su počeli istraživati ovu temu, a među njima i Index.hr, koji je uz pomoć stručnjaka pokušao razdvojiti mitove od činjenica.
-
Odakle dolazi smokva i zašto je posebna
Pitoma smokva (Ficus carica) potječe iz područja zapadne Azije i Mediterana. Ljudi je uzgajaju hiljadama godina, a mnogi je smatraju jednom od prvih kultiviranih voćki na svijetu. U povijesnim zapisima i religijskim tekstovima smokva se spominje kao simbol života, plodnosti i izobilja.
Jedno od najpoznatijih stabala smokve nalazi se na Šri Lanki – takozvana Sveta smokva. Ovo stablo staro je više od 2.300 godina i i dalje raste, što samo potvrđuje koliko je smokva povezana s ljudskom poviješću i kulturom. Osim što se jede svježa, smokva se od davnina koristi i u medicinske svrhe, a sušene smokve bile su omiljeni izvor energije vojnicima i putnicima.
-
Kako su ose uopće povezane sa smokvama?
Mit o mrtvim osama u smokvama nije nastao bez razloga. U prirodi postoji složena veza između određenih vrsta smokava i sićušnih osa oprašivača. Kod divljih smokava taj odnos je neraskidiv. Sitne ose iz roda Blastophaga grossorum ulaze u malene plodove divlje smokve kako bi u njima položile jaja.
Mužjaci se izlegu, obave svoju ulogu i često uginu unutar samog ploda. Tokom sazrijevanja ploda, njihova tijela potpuno se razgrade zahvaljujući prirodnim enzimima. Na taj način ne ostaju nikakvi vidljivi ili opipljivi tragovi. Istovremeno, ovaj proces omogućuje daljnje razmnožavanje smokve i opstanak populacije osa.
-
Hrskavi osjećaj u sredini ploda – osa ili nešto drugo?
Jedna od glasina koja se proširila internetom tvrdi da je hrskavi osjećaj koji osjetimo kada zagrizemo smokvu zapravo tijelo mrtve ose. Međutim, agronomi i stručnjaci jasno naglašavaju da je to netačno. Hrskavost dolazi od sjemenki smokve, kojih u jednom plodu može biti na stotine. Upravo te sitne sjemenke daju smokvi jedinstvenu teksturu koju ljubitelji ovog voća toliko vole.
-
Šta kaže stručnjak iz Hrvatske
Da bi se razjasnila nedoumica, novinari Indexa obratili su se dr. sc. Željku Prgometu, agronomu i jednom od najvećih poznavatelja smokava u Hrvatskoj. On se više od 25 godina bavi uzgojem smokava na plantaži kraj Medulina i ima iskustva s dvadesetak različitih sorti.
Dr. Prgomet pojašnjava da je proces s osama karakterističan samo za divlje smokve, dok pitome sorte – one koje svakodnevno kupujemo u trgovinama ili na pijaci – ne trebaju oprašivanje osama. One se razvijaju bez ikakve pomoći insekata oprašivača, što znači da u plodovima koje jedemo nema ni osa ni njihovih ostataka.
-
Pitome smokve i sigurnost na tanjiru
Ono što mnoge potrošače dodatno može umiriti jest činjenica da su pitome smokve među rijetkim vrstama voća koje se u pravilu ne tretiraju pesticidima. Budući da su prirodno otporne na većinu štetnika, smokve često dolaze na stol u svom najčišćem i najprirodnijem obliku.
Osim što su potpuno sigurne za konzumaciju, smokve su i nutritivno izuzetno vrijedne. Bogate su vlaknima, kalcijem, kalijem, željezom i antioksidansima. Sušene smokve, iako kaloričnije, zadržavaju većinu hranjivih sastojaka, pa se često preporučuju kao zdrava zamjena za industrijske slatkiše.
-
Veganske, prirodne i dostupne
Jedan od razloga zašto je priča o osama izazvala toliko pažnje leži i u porastu broja ljudi koji se hrane veganski ili biraju biljnu prehranu. Za mnoge od njih pomisao da jedu plod u kojem je završio insekt bila je neprihvatljiva. Ipak, stručnjaci potvrđuju: pitome smokve u trgovinama u potpunosti su biljnog porijekla i ne sadrže ostatke osa.
Zbog svoje jednostavnosti i prirodnosti smokve su postale simbol zdrave mediteranske prehrane. Lako su dostupne, mogu se koristiti na bezbroj načina – od svježih voćnih salata do kolača, džemova i gurmanskih kombinacija sa sirom i mesnim delicijama.
