Da li vam se vrti u glavi svaki put kada naglo ustanete. U nastavku teksta doznajte zašto se to dešava. Dugotrajno sjedenje postalo je dio svakodnevice. Rad od kuće, kancelarijski poslovi, učenje, pa čak i slobodno vrijeme često provodimo ispred ekrana. U takvom načinu života mnogi su barem jednom osjetili neobičnu slabost kada naglo ustanu. Slika se na trenutak zamagli, javi se lagana vrtoglavica, a ponekad i osjećaj kao da će izgubiti ravnotežu. Taj kratki, ali neugodni trenutak ima svoje ime i medicinsko objašnjenje.
-
Šta se zapravo događa kada naglo ustanete
Ova pojava naziva se ortostatska hipotenzija. Riječ je o stanju kod kojeg dolazi do naglog pada krvnog pritiska prilikom prelaska iz sjedećeg ili ležećeg položaja u stojeći. Iako traje kratko, može izazvati nelagodu i zabrinutost, posebno ako se ponavlja.
Prema navodima stručnjaka sa Mayo Clinic, ortostatska hipotenzija se naziva i posturalna hipotenzija. To je oblik niskog krvnog pritiska koji se javlja kada osoba ustane nakon dužeg perioda mirovanja. U većini slučajeva simptomi traju nekoliko sekundi, ali kod nekih ljudi mogu potrajati i duže.
Kada naglo ustanemo, gravitacija povlači krv prema donjem dijelu tijela. Organizam tada mora brzo reagovati kako bi održao stabilan protok krvi prema mozgu. Ako ta prilagodba kasni ili nije dovoljno efikasna, dolazi do kratkotrajnog smanjenja dotoka krvi u mozak, što izaziva osjećaj vrtoglavice.
-
Najčešći simptomi koje ljudi primjećuju
Najtipičniji simptom je iznenadna vrtoglavica pri ustajanju. Međutim, to nije jedini znak. Mnogi opisuju zamagljen vid, osjećaj slabosti u nogama ili kratkotrajni gubitak ravnoteže. U težim slučajevima može se javiti i konfuzija, mučnina ili čak nesvjestica.
Stručnjaci iz Cleveland Clinic objašnjavaju da do ovih simptoma dolazi jer krvni pritisak naglo opada dok tijelo mijenja položaj. Taj pad može biti blag, ali kod osjetljivijih osoba dovoljno izražen da izazove nelagodu.
Važno je razlikovati povremenu vrtoglavicu od učestalih epizoda koje ometaju svakodnevne aktivnosti. Ako se simptomi javljaju rijetko i traju vrlo kratko, najčešće nisu razlog za paniku. Ipak, ponavljane epizode zahtijevaju pažnju.
-
Kako tijelo reguliše krvni pritisak
U normalnim okolnostima, tijelo ima mehanizme koji sprječavaju nagli pad pritiska. Kada ustanemo, krvni sudovi u nogama i donjem dijelu tijela se sužavaju. Time se potiskuje krv nazad prema srcu i mozgu. Srce takođe može ubrzati rad kako bi održalo stabilan pritisak.
Kardiolog dr. Maieda u razgovoru za Everyday Health ističe da problem nastaje kada se krvni sudovi ne suze dovoljno brzo ili kada srce ne reaguje adekvatno. Tada dolazi do kratkotrajnog smanjenja protoka krvi u mozgu, što izaziva poznate simptome.
Ovaj proces je obično vrlo brz i traje samo nekoliko sekundi. Međutim, kod nekih ljudi reakcija organizma može biti usporena zbog različitih faktora, uključujući starost, hronične bolesti ili određene terapije.
-
Ko je pod većim rizikom
Iako se ortostatska hipotenzija može javiti kod bilo koga, određene grupe ljudi imaju veći rizik. Prema podacima Mayo Clinic, osobe koje imaju anemiju, deficit vitamina B12, Addisonovu bolest ili poremećaje štitne žlijezde češće razvijaju ovo stanje.
Srčane bolesti takođe mogu doprinijeti problemu jer utiču na sposobnost srca da efikasno pumpa krv. Osobe koje pate od depresije, naročito ako koriste određene lijekove, takođe mogu primijetiti češće epizode pada pritiska.
Dehidracija je jedan od najčešćih i često zanemarenih uzroka. Kada organizmu nedostaje tečnosti, smanjuje se ukupna količina krvi u cirkulaciji. To znači da tijelo ima manje “rezerve” za brzu prilagodbu prilikom ustajanja. Jednostavan primjer je ljetni dan kada ne unosimo dovoljno vode, a zatim naglo ustanemo nakon dužeg sjedenja.
-
Uticaj savremenog načina života
Savremeni stil života, koji uključuje sate provedene sjedeći, može dodatno doprinijeti problemu. Dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju u donjim ekstremitetima. Kada nakon nekoliko sati rada za računarom naglo ustanemo, organizam mora napraviti brzu prilagodbu.
Ljudi koji rade u kancelariji često primjećuju da im se zavrti u glavi kada ustanu po kafu ili nakon dužeg sastanka. Slično se dešava i osobama koje dugo leže, na primjer tokom oporavka od bolesti.
Redovno ustajanje i kratke šetnje tokom dana mogu pomoći da se cirkulacija održi aktivnom. Male promjene, poput istezanja ili laganog hodanja svaka dva sata, mogu napraviti razliku.
-
Kada potražiti savjet ljekara
Povremena vrtoglavica pri ustajanju najčešće nije znak ozbiljnog problema. Ipak, ako se epizode ponavljaju često, traju duže ili dovode do gubitka svijesti, potrebno je obratiti se ljekaru.
Učestala ortostatska hipotenzija može biti simptom nekog drugog stanja u organizmu. Ljekar može preporučiti mjerenje krvnog pritiska u različitim položajima, laboratorijske analize ili dodatne pretrage kako bi se utvrdio uzrok.
Posebnu pažnju treba obratiti ako su simptomi praćeni bolom u grudima, izraženom slabošću ili naglim promjenama u radu srca. U tim situacijama važno je ne odlagati pregled.
Ortostatska hipotenzija je česta i u većini slučajeva prolazna pojava. Ipak, razumijevanje uzroka i prepoznavanje simptoma prvi su koraci ka očuvanju zdravlja i sprječavanju mogućih komplikacija.
