Koji dio tijela je napriljaviji? U nastavku teksta vam otkrivamo. Ponekad nam se požuri. Želimo što brže uskočiti pod tuš, obaviti sve u par minuta i nastaviti s danom. Iako zvuči praktično, brzinsko tuširanje često znači da preskačemo dijelove tijela koji traže malo više pažnje. To može dovesti do problema koje ne povezujemo odmah s higijenom, iako ondje najčešće počinju. Stručnjaci za higijenu sve češće upozoravaju da se neke zone tijela, pogotovo one koje ne vidimo i o kojima rijetko razmišljamo, lako pretvore u prostor u kojem se mikroorganizmi brzo množe.
U posljednje vrijeme sve je popularniji tečaj posvećen pravilnoj osobnoj higijeni. Sudionici uče kako odabrati proizvode za tuširanje, kako pravilno njegovati kožu i što izbjegavati u svakodnevnoj rutini. Poseban naglasak stavlja se na proizvode s blagim sastavom. Preporučuju se gelovi i sapuni koji ne sadrže agresivne kemikalije ili jake mirise. Najbolji izbor su oni čiji je pH usklađen sa zahtjevima kože, jer to smanjuje rizik od iritacija i pretjeranog isušivanja.
Poznati liječnik i edukator dr. Karan Raj već godinama javno govori o navikama koje ljudi zanemaruju kada je riječ o čišćenju tijela. Naglašava da mnogi svakodnevno ulaze pod tuš, ali ipak ne čiste neke od najkritičnijih zona.
-
Pupak kao skriveno mjesto za nakupljanje mikroba
Jedno od područja koje većina ljudi često potpuno preskoči je pupak. Iako zauzima malo mjesta, ima idealne uvjete za nakupljanje bakterija, mrtvih stanica kože, vlakana s odjeće i sitnih čestica prašine. Zbog svog oblika pupak lako postane vlažan i topao, a takva okolina pospješuje razvoj mikroorganizama. Dr. Raj ističe da je ovo jedno od najprljavijih mjesta na tijelu upravo zato što ga veliki broj ljudi zaboravlja oprati.
Čišćenje pupka ne bi se smjelo svesti samo na ispiranje vodom. Nipošto se ne bi trebali koristiti oštri predmeti ili instrumenti, jer mogu uzrokovati ozljede i infekcije. Stručnjaci savjetuju jednostavan pristup. Vata namočena blagim sapunom ili toplom vodom obično je dovoljna da se uklone nečistoće. Nakon čišćenja važno je osušiti područje. Ako se vlaga zadrži, postoji veća vjerojatnost razvoja gljivica, što može dovesti do neugodnog mirisa, peckanja ili crvenila.
Dr. Raj ponekad preporučuje i nanošenje malo maslinovog ili kokosovog ulja koje se ostavi nekoliko minuta pa ispere. Cilj je omekšati i ukloniti tvrdokornije naslage bez agresivnog trljanja.
-
Koliko često je zapravo potrebno tuširanje
Još jedna tema koja iznenadi mnoge polaznike tečaja je preporučena učestalost tuširanja. Većina ljudi misli da je svakodnevno tuširanje obavezno, posebno ljeti kada je vruće i sparno. Dermatologinja Mary Stephenson pojašnjava da to nije pravilo koje vrijedi za svakoga. Koliko često se netko treba tuširati ovisi o tipu kože, dobi, navikama i razini fizičke aktivnosti.
Stručnjaci čak navode da bi se većina ljudi mogla tuširati svaka dva do tri dana bez negativnih posljedica za higijenu. To se posebno odnosi na osobe s osjetljivom ili suhom kožom, jer prečesto tuširanje uklanja prirodna ulja koja kožu čuvaju i štite.
Osobe koje više fizički rade ili se bave sportom trebaju se tuširati češće, ali i tada treba pripaziti na trajanje. Ne preporučuje se provoditi dugo vremena pod mlazom. Pet do sedam minuta smatra se optimalnim trajanjem, jer duže izlaganje vodi može dovesti do isušivanja, iritacije i pojave osipa.
Važno je spomenuti i razliku između tuša i kupke. Iako mnogi uživaju u toploj kupki, tuš potroši znatno manje vode, često i do pola manje. To je korisna informacija za sve koji žele sačuvati kožu, ali i biti malo štedljiviji prema okolišu.
