Trzanje tokom spavanja, često karakterizirano naglim i snažnim pokretom, relativno je česta pojava i obično ne opravdava uzbunu. Unatoč tome, ovaj fenomen može poslužiti kao pokazatelj određenih štetnih navika i načina života koje bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšala ukupna kvaliteta sna i zdravlje. Danas otkrivamo više detalja.
- Jeste li se ikada trgnuli iznenadnim trzajem tijela dok ste tonuli u san? Jeste li se osjećali kao da vas je nešto udarilo ili da ste naglo “isplivali” iz sna? Ova pojava, koja se naziva hipničkim trzajem, široko je rasprostranjena i utječe na znatan dio globalne populacije.
Istraživanja sugeriraju da oko 70% pojedinaca diljem svijeta doživljava hipničke trzaje. Dr. Raj Dasgupta, asistent profesora kliničke medicine na Sveučilištu Južne Kalifornije, pojašnjava da je ova pojava općenito dobroćudna i da nije izvor brige. No, ako su takve pojave učestale, bilo bi dobro preispitati svoje navike jer one mogu uvelike utjecati na učestalost ovih trzaja, a posljedično i na kvalitetu sna.
Nedovoljno sna jedan je od najčešćih okidača hipničkih trzaja. Nedovoljno sna ili loša kvaliteta sna onemogućuje tijelu da dosegne dublje faze sna, posebice REM fazu, koja je ključna za obnovu i tijela i uma. Posljedično, vaše tijelo možda neće postići odgovarajući odmor, što dovodi do naglih trzaja ili “skokova” tijekom prijelaza iz budnog stanja u spavanje. Preporučljivo je spavati najmanje sedam sati svake noći.
Uspostavljanje dosljedne rutine spavanja odlaskom u krevet i buđenjem u isto vrijeme svaki dan također može biti korisno. Osim toga, pametno je suzdržati se od korištenja elektroničkih uređaja, poput pametnih telefona i tableta, neposredno prije spavanja jer njihovo plavo svjetlo može poremetiti proizvodnju melatonina, komplicirajući proces uspavljivanja.
- Nadalje, stres – bilo fizički, mentalni ili emocionalni – može djelovati kao katalizator hipničkih trzaja. Kontinuirani stres može rezultirati tjelesnom napetosti i trzavim pokretima, što negativno utječe na kvalitetu sna.
Uključivanje metoda opuštanja, poput meditacije, joge ili vježbi dubokog disanja prije spavanja, može pomoći u ublažavanju stresa i poticanju opuštanja tijela i uma. Također je mudro izbjegavati intenzivne aktivnosti ili gledanje uznemirujućeg sadržaja prije spavanja jer to može pogoršati psihički stres.
Stimulansi poput kofeina i nikotina povezani su s raznim poremećajima spavanja, uključujući hipničke trzaje. Kofein, koji je prisutan u kavi, čaju, gaziranim pićima i energetskim pićima, ima potencijal izazvati nesanicu i povećati učestalost trzaja tijekom sna. Nedovoljno sna kao posljedica nesanice može dovesti do povećane konzumacije kofeina, čime se uspostavlja štetan ciklus.
- Preporučljivo je ograničiti unos kofeina, idealno se suzdržati od konzumacije nakon poslijepodneva. Ako je moguće, pokušajte ograničiti konzumaciju kave na najviše tri šalice dnevno, ostavljajući dovoljno vremena vašem tijelu da se opusti prije spavanja.
Apneja za vrijeme spavanja, koju karakteriziraju kratki prekidi disanja tijekom spavanja, također može pridonijeti hipničkim trzajima. Kada disanje prestane, tijelo reagira buđenjem kako bi obnovilo zalihe kisika, što rezultira čestim buđenjima i povećanom vjerojatnošću trzanja. S obzirom na to da je apneja za vrijeme spavanja ozbiljno stanje, preporučuje se savjetovanje s liječnikom radi odgovarajućeg testiranja.
Simptomi koji ukazuju na apneju za vrijeme spavanja uključuju glasno hrkanje, epizode gušenja tijekom spavanja, jutarnje glavobolje, pretjeranu pospanost tijekom dana, kao i suha usta i bol u grlu. Ako se sumnja na apneju za vrijeme spavanja, ključno je potražiti liječnički savjet jer nedijagnosticirana apneja za vrijeme spavanja može predstavljati značajan zdravstveni rizik.
Sindrom nemirnih nogu i hipnički trzaji mogu se povremeno zamijeniti jedni za druge zbog zajedničke karakteristike izazivanja neželjenih tjelesnih pokreta tijekom spavanja; međutim, oni predstavljaju različite fenomene. Sindrom nemirnih nogu karakterizira nelagoda u nogama, koja tjera pojedince da često pomiču noge tijekom noći.
- Iako nije klasificiran kao poremećaj spavanja, može značajno poremetiti kvalitetu sna, zbog čega je bitno prepoznati tu razliku. Ako se sumnja na sindrom nemirnih nogu, lagane vježbe istezanja ili masaže prije spavanja mogu biti od koristi.
Redovito istezanje ili opuštanje mišića nogu ima potencijal za ublažavanje simptoma. Drugo stanje povezano s trzanjem tijekom spavanja je periodični poremećaj pokreta udova (PLMD), koji uključuje nevoljne pokrete ruku ili nogu dok spavate. Takvi pokreti mogu biti dovoljno snažni da probude pojedince, prekidajući njihov san i rezultirajući osjećajem umora ili iscrpljenosti nakon buđenja.
Iako se PLMD obično ne smatra opasnim, ipak može ometati san. Ako vam ova pojava često ometa san, preporučljivo je konzultirati se s liječnikom koji vam može pomoći u prepoznavanju temeljnog uzroka i preporučiti odgovarajuće mogućnosti liječenja. Trzanje tijela tijekom spavanja česta je pojava koja, iako nije štetna, može upućivati na određene nezdrave navike ili poremećaje vrijedne pažnje.
Ako redovito doživljavate hipničke trzaje ili druge probleme povezane sa spavanjem, bitno je uzeti u obzir različite čimbenike, uključujući kvalitetu sna, razine stresa, konzumaciju kofeina i mogućnost poremećaja poput apneje za vrijeme spavanja. Prilagodbama načina života i traženjem stručnog vodstva možete uvelike poboljšati kvalitetu sna i cjelokupno zdravlje.
