Nevladina organizacija sa sjedištem u Kanadi, institut za građanska prava i demokratiju (IGK), uputio je zvanično pismo Vladi i Parlamentu Kanade, kao članici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), izražavajući zabrinutost zbog nedavnih izjava visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita. IGK traži jasno objašnjenje njegovih stavova koji se odnose na moguću federalizaciju Bosne i Hercegovine u tri entiteta, što je, kako se navodi, ideja koju podržava Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).
Povod za ovu inicijativu IGK bila je izjava Kristijana Šmita nakon posljednje sjednice PIC-a. Visoki predstavnik je tada kazao da postoji spremnost međunarodne zajednice da razmotri “neku adaptaciju” ustavnog uređenja BiH, uključujući mogućnost stvaranja trećeg entiteta i pitanje takozvanog legitimnog predstavljanja naroda. Takva formulacija otvorila je brojna pitanja i izazvala zabrinutost među građanima BiH u dijaspori, posebno u Kanadi, gdje IGK ima značajnu bazu podrške.
-
Pitanje legitimiteta i karaktera izjave visokog predstavnika
U pismu koje je IGK uputio kanadskim vlastima, postavlja se ključno pitanje: da li je Šmitova izjava njegov lični stav ili se radi o službenom stavu cijelog Upravnog odbora PIC-a, u kojem i Kanada ima aktivnu ulogu? Institut zahtijeva jasno razgraničenje između privatnih komentara visokog predstavnika i institucionalno usklađenih stavova međunarodne zajednice.
IGK ističe da bi takva nepreciznost mogla ozbiljno narušiti povjerenje građana BiH u nepristranost i objektivnost međunarodnih institucija koje djeluju u zemlji. Osim toga, moguće podržavanje ideje o trećem entitetu, koji bi bio zasnovan na etničkim osnovama, suprotno je osnovnim demokratskim principima i vrijednostima koje zastupa Kanada.
-
Presuda u slučaju „Prlić i drugi“ kao opomena
U pismu se posebno naglašava značaj presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju „Prlić i drugi“. Ta presuda je, kako se navodi, nedvosmisleno utvrdila postojanje udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio stvaranje mono-etničkog teritorija na području BiH, s namjerom njegovog pripajanja Republici Hrvatskoj.
IGK podsjeća kanadske vlasti da bi svaki pokušaj institucionalizacije takvih ciljeva kroz političke i ustavne reforme predstavljao opasan presedan i povratak narativima koji su već jednom osuđeni od strane međunarodnog prava. Institucionalizacija etničke podjele ne bi predstavljala napredak, već vraćanje unazad, u rane devedesete.
-
Političko nasilje umjesto oružane agresije
Institut također upozorava da se destruktivne politike koje su nekada bile nametnute silom, sada realizuju kroz političke mehanizme i manipulaciju institucijama. Ovakav pristup predstavlja sofisticiraniju, ali jednako opasnu verziju ranije politike agresije. Umjesto oružane sile, koristi se retorika o „legitimnom predstavljanju naroda“, što praktično znači dodatno etničko razdvajanje i podjela države.
Takva praksa direktno je u suprotnosti s vanjskopolitičkim ciljevima Kanade, koja je godinama podržavala teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine, kao i njen put ka članstvu u evroatlantskim integracijama – NATO-u i Evropskoj uniji.
-
Poziv Kanadi na konkretnu akciju
IGK apeluje na kanadske vlasti da ne ostanu nijeme na ove prijetnje stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U pismu se traži od Kanade da preuzme aktivniju ulogu u okviru PIC-a, posebno u kontekstu sprečavanja pokušaja reustrojstva BiH po etničkom principu, što bi moglo imati katastrofalne posljedice po budućnost zemlje.
Kanada se poziva da brani vrijednosti koje sama promoviše – multietničnost, demokratiju, jednakopravnost građana i poštovanje ljudskih prava. IGK tvrdi da bi ignorisanje ovih tendencija predstavljalo ozbiljan propust međunarodne zajednice, a Kanada, kao demokratska zemlja s jakom dijasporom iz BiH, ima obavezu da reaguje.
-
Uloga dijaspore u očuvanju države
Institut ujedno poziva građane BiH koji žive u Kanadi da se jasno i organizovano izjasne protiv ideje o trećem entitetu i podrže napore za očuvanje jedinstvene, demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine. Dijaspora, kako se ističe, ima značajan potencijal da utiče na političke procese u zemlji porijekla, ali i da lobira kod kanadskih institucija i međunarodnih aktera.
IGK smatra da je sada pravi trenutak da bosanskohercegovačka zajednica u Kanadi pokaže jedinstvo i političku zrelost, kako bi spriječila bilo kakav pokušaj stvaranja institucionalnog okvira koji bi legalizovao etničke podjele u zemlji iz koje potiču.
