Da li će u narednom periodu i dalje temperatura rasti ili će biti i malo osvježenja? U nastavku teksta pročitajte šta poznati meteorolog kaže kakvo nas vrijeme očekuje. Prvi ozbiljan toplotni udar ove godine već je u punom jeku, a temperature u Bosni i Hercegovini penju se daleko iznad prosjeka. U mnogim gradovima živa na termometru već prelazi 35 stepeni Celzijusa, dok građani pokušavaju pronaći način kako da se zaštite od sve intenzivnijih vrućina. Ljekari izdaju preporuke, meteorolozi upozoravaju na moguće posljedice, a ekstremni vremenski uslovi počinju pokazivati ozbiljne znakove.
Meteorolog Nedim Sladić u razgovoru za televizijsku emisiju „Novi dan“ otkrio je šta možemo očekivati u narednim danima i zašto je važno da budemo spremni na dodatne vremenske ekstreme.
-
Nastavak toplotnog udara: Predaha gotovo da nema
Kako Sladić navodi, visoke temperature koje trenutno osjećamo neće tako brzo popustiti. Iako su tokom prethodne noći preko regiona prošle nešto svježije zračne mase, one nisu bile dovoljne da značajnije utiču na vremenske prilike u Bosni i Hercegovini.
– U okolini Graza zabilježene su obilne padavine koje su uzrokovale materijalnu štetu, ali taj sistem nas je samo djelimično zahvatio. Kod nas je i dalje uglavnom stabilno vrijeme, bez značajnijih padavina – objasnio je Sladić.
Ova stabilnost u atmosferi, prema njegovim riječima, znači da će visoke temperature ostati prisutne i narednih dana, a potencijalne promjene biće tek privremene i blage.
-
Oluje nisu daleko: More pretoplo, Evropa pod pritiskom
Još jedan faktor koji zabrinjava meteorologe jesu temperature mora, koje su trenutno znatno više od prosjeka za ovo doba godine. Ovaj neuobičajen porast morske temperature može biti okidač za snažne olujne sisteme.
– Takvo zagrijavanje površinskog sloja mora stvara dodatnu energiju u atmosferi. To je ono što doprinosi razvoju oluja, među kojima su i superćelijske – rekao je Sladić.
Govoreći o ekstremnim vremenskim pojavama u drugim dijelovima Evrope, Sladić je podsjetio na nedavnu superćelijsku oluju koja je pogodila Austriju. Takve oluje su daleko opasnije od uobičajenih ljetnih pljuskova jer se razvijaju kao stabilne, dugotrajne ćelije koje nose snažan vjetar, obilne padavine, pa čak i grad.
– Evropa je gotovo cijela pod uticajem ovog ekstremnog toplotnog vala. Irska i Švedska su među rijetkim državama koje trenutno ne osjećaju njegov puni intenzitet. Međutim, ostale zemlje, uključujući i nas, nalaze se u crvenoj zoni – rekao je.
-
Prognoza za naredne dane: Spremite se za novi vrhunac
Prema dostupnim podacima, u narednih deset dana ne očekuju se značajne promjene kada je riječ o kretanju vremenskih sistema nad Evropom. To znači da će period natprosječnih temperatura u BiH potrajati.
– Kratkoročno, moguće je da ćemo imati nešto više oblaka i lokalizovanih pljuskova. Međutim, to neće donijeti dugotrajnije osvježenje. Radi se o kratkotrajnom zatišju prije nego što stigne novi talas vrućina – rekao je Sladić.
Prema njegovim riječima, temperature će u većem dijelu Bosne dostići i do 35 stepeni, dok će Hercegovina biti pogođena još jače, s vrijednostima i do 39 stepeni.
-
Rekordi već oboreni: Sarajevo i Tuzla na udaru
Toplotni val koji trenutno prolazi kroz BiH već je ostavio traga i u meteorološkim podacima. Zabilježeni su novi temperaturni rekordi, posebno u centralnim i sjeveroistočnim dijelovima zemlje.
– U Sarajevu smo jučer izmjerili čak 38,8 stepeni, što je novi apsolutni rekord. Ni Tuzla nije prošla ništa bolje. Ove vrijednosti nisu samo brojke – one jasno pokazuju koliko je ovaj val bio intenzivan – rekao je Sladić.
Takve temperature nisu samo statistički ekstremne, već mogu imati i ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, infrastrukturu i poljoprivredu. Zdravstvene ustanove već bilježe povećan broj intervencija zbog toplotnog udara, dehidracije i pogoršanja hroničnih stanja.
-
Savjeti za zaštitu: Oprez i hidratacija kao prvi korak
Stručnjaci savjetuju da se u najtoplijem dijelu dana, između 11 i 17 sati, izbjegava boravak na otvorenom. Ukoliko to nije moguće, preporučuje se nošenje lagane i svijetle odjeće, pokrivala za glavu i redovno unošenje tečnosti.
Poseban oprez preporučuje se starijim osobama, djeci i hroničnim bolesnicima. Također, važno je ne ostavljati djecu ili kućne ljubimce u automobilima, čak ni na kratko.
U urbanim sredinama dodatni problem predstavlja tzv. „urbani toplotni otok“, gdje se zbog betona i asfalta temperatura zadržava duže i sporije opada tokom noći, što dodatno povećava rizik po zdravlje građana.
