Da li znate koji su simptomi tromba? U nastavku teksta vam otkrivamo. Tromboza je ozbiljno, ali često neprimijećeno stanje koje nastaje kada se u krvnim sudovima formira ugrušak, poznat kao tromb. Iako krvni ugrušci imaju prirodnu i korisnu funkciju u procesu zaustavljanja krvarenja, njihovo stvaranje na pogrešnom mjestu može izazvati ozbiljne komplikacije. Ono što trombozu čini posebno opasnom jeste činjenica da u ranim fazama često prolazi bez vidljivih simptoma, pa osoba može mjesecima ili čak godinama živjeti s rizikom, a da to ne zna.
Zbog toga ljekari savjetuju redovne laboratorijske provjere, posebno krvne slike i nivoa holesterola, triglicerida i drugih parametara koji mogu ukazivati na povećan rizik od zgrušavanja krvi. Rana dijagnoza i kontrola faktora rizika značajno smanjuju mogućnost razvoja komplikacija poput plućne embolije ili moždanog udara.
-
Šta je zapravo krvni ugrušak?
Krvni ugrušak (tromb) nastaje kada se krv zgruša u trenutku kada to nije potrebno. U normalnim okolnostima, zgrušavanje krvi je odbrambeni mehanizam – tijelo tako sprječava gubitak krvi nakon povrede. Međutim, ako se ugrušak formira unutar krvnog suda bez prisustva rane, on može blokirati normalan protok krvi i time izazvati oštećenje tkiva i organa.
Tromb može nastati u bilo kojem dijelu tijela, ali se najčešće javlja u dubokim venama nogu i karlice. U tim slučajevima govorimo o dubokoj venskoj trombozi (DVT), stanju koje zahtijeva hitnu medicinsku pažnju. Ako se dio ugruška otkine i otputuje krvotokom do pluća, može izazvati plućnu emboliju, što je potencijalno životno ugrožavajuće stanje.
-
Simptomi koji mogu ukazivati na duboku vensku trombozu
Duboka venska tromboza ne mora uvijek davati jasne simptome, ali postoje znakovi na koje treba obratiti pažnju:
- Otok jedne noge, naročito potkoljenice
- Promjene boje kože – često tamnije, plavičaste ili crvenkaste fleke
- Osjećaj topline i napetosti u zahvaćenom dijelu
- Bol, naročito pri hodu ili prilikom savijanja noge
- Osjećaj težine u nozi i otežano hodanje
Ovi simptomi ne znače uvijek da je riječ o trombozi, ali su dovoljan razlog da se odmah potraži ljekarska pomoć. Pravovremena dijagnoza je ključna, jer se neliječena tromboza može pogoršati i dovesti do ozbiljnih posljedica.
Ako se sumnja na trombozu, ljekar može preporučiti privremeno ograničenje fizičke aktivnosti kako bi se spriječilo odvajanje dijela ugruška i njegovo putovanje kroz krvotok.
-
Dijagnostika tromboze – brza i bezbolna procedura
Najčešća i najpouzdanija metoda za otkrivanje duboke venske tromboze je kolor-dopler ultrazvuk. Ova dijagnostička metoda koristi ultrazvučne talase da prikaže stanje vena i protok krvi kroz njih, čime se lako može otkriti prisustvo ugruška. Pregled je neinvazivan, bezbolan, ne zahtijeva anesteziju i traje svega nekoliko minuta.
Pored doplera, u određenim slučajevima se mogu koristiti i dodatne metode poput D-dimer testa, koji mjeri razgradne produkte fibrina (supstance koje nastaju kada se ugrušak razgrađuje). Povišene vrijednosti mogu ukazivati na aktivan proces zgrušavanja u organizmu.
-
Liječenje tromboze – pod strogim nadzorom ljekara
Liječenje duboke venske tromboze zavisi od njene lokacije, težine i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. U većini slučajeva primjenjuje se antikoagulantna terapija, koja sprječava dalje zgrušavanje krvi i omogućava organizmu da postepeno razgradi postojeći ugrušak. Ovi lijekovi se često nazivaju “razrjeđivači krvi”, iako zapravo ne razrjeđuju krv, već utiču na proces zgrušavanja.
Kod težih slučajeva, kada postoji rizik od plućne embolije, može se primijeniti trombolitička terapija, odnosno lijekovi koji direktno rastvaraju ugrušak. Ova terapija se obično sprovodi u bolničkim uslovima zbog mogućih nuspojava i potrebe za stalnim nadzorom.
Nekim pacijentima se preporučuje i nošenje kompresionih čarapa, koje poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju otok, dok se u pojedinim situacijama može razmatrati i hirurško uklanjanje tromba.
-
Prevencija – najbolji način zaštite
Prevencija tromboze svodi se na kontrolu faktora rizika i usvajanje zdravih navika. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, održavanje zdrave tjelesne težine i prestanak pušenja značajno smanjuju rizik od stvaranja ugrušaka. Osobama koje duže sjede, putuju ili rade u statičnom položaju savjetuje se da povremeno ustanu, prošetaju ili protegnu noge.
Takođe, važno je redovno kontrolisati krvnu sliku i lipidni status, naročito kod osoba sa porodičnom istorijom kardiovaskularnih bolesti. U nekim slučajevima, ljekar može preventivno propisati blage antikoagulanse ili preporučiti dodatne preglede.
