Šta utiče na pol djeteta? U nastavku teksta pročitajte šta kažu istraživanja. Tradicionalno se vjerovalo da je pol djeteta potpuno nasumičan i da zavisi isključivo od toga koji hromozom — X ili Y — prenese spermatozoid. U toj priči, žena nosi uvijek X hromozom, dok muškarac može prenijeti ili X (za djevojčicu) ili Y (za dječaka). Na osnovu toga, šanse da dijete bude muško ili žensko iznose 50:50, baš kao pri bacanju novčića.
Međutim, istraživanje sprovedeno na Harvardu otvara pitanje da li godine majke pri prvom porođaju utiču na vjerovatnoću da djeca budu istog pola. Ispostavlja se da kod određenog broja žena postoji jasna sklonost ka rađanju djece jednog pola, što ruši pretpostavku da je sve čista slučajnost.
-
Istraživanje koje uključuje desetine hiljada majki
Ova studija, čiji je glavni autor istraživač Siven Vang, bazirana je na analizi podataka više od 58.000 žena iz SAD-a koje su učestvovale u velikim istraživanjima o zdravlju žena i kontracepciji. Uzorak je bio raznolik i dovoljno obiman da omogući ozbiljne statističke zaključke.
Među tim ženama:
- 61% je imalo dvoje djece,
- 30% troje,
- 8% četvero,
- dok je manji procenat imao petoro ili više djece.
Istraživači su pokušali da identifikuju obrasce koji bi mogli ukazivati na povezanost između osobina majke i pola djece koje rađa. Ukupno osam karakteristika je analizirano: visina, tjelesna masa (BMI), rasa, boja kose, krvna grupa, hronotip (da li su jutarnji ili večernji tipovi), starost pri prvoj menstruaciji i starost majke pri prvom porođaju — koja se kretala od 13 do 48 godina.
-
Značajna uloga starosti pri prvom porođaju
Najveće iznenađenje u rezultatima jeste to što su godine majke pri prvom porođaju bile snažno povezane sa time da li će njena djeca biti istog pola. Žene koje su prvo dijete rodile nakon 28. godine imale su čak 43% šanse da im i naredna djeca budu istog pola. Kod žena koje su rađale ranije, te šanse su bile niže — oko 34%.
To možda ne zvuči kao ogromna razlika, ali u statistici ovakvih razmjera to je itekako značajno. „Postoji trend — što je žena starija kad prvi put rodi, to je veća vjerovatnoća da će rađati djecu istog pola, bilo da su to sve djevojčice ili svi dječaci“, kaže Vang.
Ostale osobine poput visine, BMI-a, rase ili krvne grupe nisu pokazale značajnu vezu s polom djece.
-
Biološke teorije: od pH vrijednosti do hormonalnih promjena
Zašto se to dešava? Naučnici još nemaju jasan odgovor, ali postoji nekoliko teorija koje pokušavaju da objasne moguće biološke mehanizme.
Jedna od teorija kaže da mlađe žene, koje ranije ulaze u ciklus ovulacije i imaju intenzivniju hormonalnu aktivnost, mogu imati uslove koji više pogoduju Y spermatozoidima — onima koji nose muški hromozom. S obzirom da su Y spermatozoidi brži, ali i krhkiji, mogu imati veću šansu za oplodnju u “mlađem” reproduktivnom okruženju.
S druge strane, starije žene često imaju niži pH u vagini, što može biti nepovoljnije za Y spermatozoide, ali pogodno za X spermatozoide, koji nose ženski hromozom. Time bi se povećala vjerovatnoća za djevojčicu. Ove teorije nisu potvrđene, ali otvaraju prostor za dalje proučavanje.
-
Socijalni faktori: psihologija i planiranje porodice
Ipak, nisu svi uvjereni da je biologija jedino objašnjenje. Džošua Vajld, istraživač s Univerziteta u Oksfordu, ističe važnost socioekonomskih i psiholoških faktora koji mogu uticati na krajnji ishod.
Na primjer, žene koje kasnije rađaju često su obrazovanije i u stabilnijem ekonomskom položaju. One obično planiraju broj djece koje žele. Ako dobiju dvoje iste polne pripadnosti, možda odluče da ne nastavljaju dalje s rađanjem. S druge strane, mlađe žene, koje ranije ulaze u roditeljstvo, možda imaju veći motiv da pokušaju “pogoditi” oba pola, pa nastavljaju rađati dok ne dobiju željeni balans.
Ova razlika u motivaciji i životnim prioritetima može dodatno pojačati trend koji naizgled izgleda biološki, ali zapravo ima snažnu socijalnu komponentu.
-
Naučna radoznalost koja otvara nova pitanja
Ovo istraživanje sa Harvarda nije konačan odgovor na pitanje šta određuje pol djece, ali jasno pokazuje da pol nije baš toliko slučajan kao što se ranije mislilo. Iako se osnovni mehanizam i dalje svodi na kombinaciju X i Y hromozoma, faktori poput starosti majke, okruženja, zdravlja, ali i društvenih okolnosti, mogu indirektno uticati na taj ishod.
Kao što često biva u nauci, jedno otkriće otvara vrata mnogim novim pitanjima. Za sada znamo da žene koje kasnije rađaju zaista češće imaju djecu istog pola — kako i zašto, još je predmet istraživanja.
