Kada’udara’ prvo džemre? U nastavku teksta doznajte. U narodnoj tradiciji naših krajeva poseban značaj ima 19. februar, datum za koji se kaže da tada “udara” prvo džemre. Taj trenutak simbolično označava početak slabljenja zime i lagani, gotovo neprimjetni rast temperatura. Iako kalendarski još uvijek vlada zima, u narodu se vjeruje da se upravo tada pokreće proces koji vodi prema proljeću.
Riječ džemre potiče iz turskog jezika, od riječi cemre, što znači žar ili užarena vatra. U prenesenom značenju predstavlja talas topline koji zahvata prirodu. Taj pojam nije dio savremene meteorologije, ali je duboko ukorijenjen u narodnom kalendaru i predaji koja se prenosi generacijama. Džemre ne označava naglu promjenu vremena, već postepeno i blago popuštanje zime, kao da priroda polako podiže poklopac sa dugog zimskog sna.
-
Tri talasa topline tokom hamsina
Prema starom vjerovanju, džemre se javlja u tri uzastopna talasa. Taj period poklapa se s hamsinom, završnim dijelom zime, kada se već naslućuje dolazak toplijih dana. Smatra se da svako džemre “pada” ili “puca” u određeni element prirode.
Prvo džemre, 19. februara, pada u zrak. Time započinje blago zagrijavanje atmosfere. Ljudi često kažu da se tada osjeti drugačiji miris u zraku, da sunce ima topliji sjaj i da hladnoća više nema onu oštrinu kakvu je imala u januaru.
Drugo džemre dolazi sedam dana kasnije, 26. februara, i “pada” u vodu. Prema narodnom tumačenju, tada se rijeke i potoci počinju buditi, led popušta, a voda postaje življa i brža. Iako su temperature još uvijek niske, vjeruje se da priroda dobija novu energiju.
Treće džemre pada 5. marta i vezuje se za zemlju. To je trenutak kada se tlo počinje zagrijavati, stvarajući uslove za klijanje i rast biljaka. Upravo taj treći talas simbolizuje konačni prelazak iz zime u rano proljeće.
-
Priroda kao mjerilo promjene
Narodna predaja kaže da nakon prvog džemreta dani postaju primjetno blaži. Iako se zima često zna vratiti hladnim jutrom ili kasnim snijegom, vjeruje se da njen glavni udar više nema istu snagu. Kada “puknu” sva tri džemreta, priroda se postepeno vraća u puni život.
U tom periodu pojavljuju se prvi pupoljci na granama voćaka, a visibabe i ljubičice postaju prvi vjesnici proljeća. Njihova pojava nije samo botanički znak promjene godišnjeg doba, već i simbol nade. Ljudi su kroz historiju pažljivo posmatrali prirodu i bilježili ovakve trenutke, povezujući ih sa sopstvenim životom, radom na zemlji i planiranjem poljoprivrednih aktivnosti.
Džemre je tako postalo dio kulturnog identiteta. Iako danas raspolažemo preciznim vremenskim prognozama i naučnim objašnjenjima klimatskih procesa, ovaj pojam i dalje ima posebno mjesto u svakodnevnom govoru.
-
Između tradicije i savremene prognoze
Za razliku od narodnog vjerovanja, savremena meteorologija oslanja se na mjerenja, satelitske podatke i dugoročne analize. Prema prognozi Federalni hidrometeorološki zavod BiH, 19. februara očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Prije podne kiša je najavljena u Hercegovini, kao i u zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne. Krajem dana ili tokom noći padavine bi se mogle proširiti i na ostatak zemlje. Na planinskim vrhovima prognozira se snijeg, što pokazuje da zima još uvijek nije završila.
Intenzivnije padavine očekuju se na sjeveru i sjeverozapadu Hercegovine, kao i na jugozapadu Bosne. Vjetar će biti umjeren do jak, s mogućim olujnim udarima, uglavnom južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature kretat će se od 0 do 6 stepeni, dok će u Hercegovini i sjevernim područjima Bosne dosezati i do 9 stepeni. Dnevne temperature bit će između 6 i 12 stepeni, a na jugu i sjeveru zemlje mogu porasti i do 15 stepeni.
Ovakva prognoza pokazuje tipične promjenjive uslove za kraj zime. Kiša, snijeg na planinama i jači vjetar često prate prelazni period između godišnjih doba. Uprkos tome, blagi porast temperatura uklapa se u simboliku prvog džemreta.
-
Džemre kao kulturni simbol
Iako džemre nije naučni termin, ono ima snažnu simboliku. Predstavlja nadu, iščekivanje i vjeru u novi početak. U vrijeme kada su ljudi bili više vezani za prirodu i ritam godišnjih doba, ovakvi datumi imali su praktičan i emotivan značaj.
Džemre je podsjećalo da zima nije vječna, da nakon hladnoće dolazi toplina i da svaki period mirovanja ima svoj kraj. Danas, iako živimo ubrzanim tempom i oslanjamo se na tehnologiju, ovaj pojam i dalje živi u jeziku i običajima.
U razgovorima starijih generacija često se može čuti kako prate “padanje” džemreta i uspoređuju ga sa stvarnim vremenskim prilikama. Neki će reći da se promjena osjeti u zraku, drugi da je to samo lijepa priča. Bez obzira na lično uvjerenje, džemre ostaje dio kolektivnog pamćenja i tradicije koja povezuje prošlost i sadašnjost.
Na taj način, 19. februar nije samo datum u kalendaru. On nosi simboliku prelaza, podsjećajući da se i u najhladnijim danima već krije nagovještaj topline koja dolazi.
