Evo kada počinje zimsko računanje vremena. U nastavku teksta vam otkrivamo tačan datum. Svake jeseni i proljeća ista priča – satovi se pomjeraju, a s njima i naše svakodnevne navike. Dok jedni ovu promjenu dočekuju s olakšanjem jer u jesen dobiju sat više sna, drugi je doživljavaju kao nepotrebno miješanje u prirodan ritam života. Iako se već godinama govori o ukidanju sezonskog pomjeranja vremena, ono je i dalje tu, a 2025. nas očekuju iste dvije promjene. Tema se redovno vraća u javnost jer zahvata sve – od zdravlja, poslovanja, saobraćaja pa do naših privatnih navika.
-
Kada tačno pomjeramo sat u 2025. godini?
U 2025. pomjeranje sata prati ustaljeni raspored. Prvo ćemo u nedjelju, 30. marta, preći na ljetno računanje vremena – u 2:00 ujutro kazaljke se pomjeraju naprijed na 3:00. To znači da gubimo jedan sat sna, ali dani postaju duži.
Na jesen, vraćamo se na zimsko računanje vremena. U nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, u 3:00 ujutro sat se vraća na 2:00. Ovaj put dobijamo sat odmora više, ali dolaze i kraći dani sa ranijim sumrakom.
-
Zašto se uopšte pomjera sat?
Ova praksa potiče iz 20. vijeka, a ideja je bila jednostavna – maksimalno iskoristiti dnevnu svjetlost i smanjiti potrošnju električne energije. Tokom ljeta bi se dani produžili, a ljudi bi manje koristili vještačku rasvjetu.
Međutim, moderna istraživanja sve češće pokazuju da ušteda energije gotovo da ne postoji, jer današnja potrošnja više zavisi od klimatizacije, grijanja i elektronskih uređaja nego od sijalica. Uprkos tome, većina evropskih zemalja i dalje se drži ovog sistema, djelimično zbog navike, a djelimično zato što nije postignut dogovor o jedinstvenom vremenu.
-
Šta kaže Evropska unija?
Evropska unija je 2018. godine započela proces ukidanja sezonskog pomjeranja sata. Plan je bio da svaka država članica izabere da li želi da ostane na ljetnom ili zimskom računanju vremena. Međutim, pokazalo se da je to politički i logistički složen zadatak. Zemlje nisu mogle da se usaglase, jer bi različiti izbori stvorili konfuziju u avio-saobraćaju, trgovini i komunikaciji.
Zbog toga je praksa pomjeranja satova ostala na snazi, i tako će ostati najmanje do 2026. godine. Do tada, Evropljani će i dalje živjeti u ritmu “dva puta godišnje”.
-
Da li sve zemlje rade isto?
Nisu sve države svijeta pristalice ovog sistema. Danas više od 70 zemalja pomjera sat, ali mnoge su ga trajno ukinule.
Rusija, Turska i Bjelorusija odlučile su da ostanu na stalnom ljetnom vremenu.
Island zbog svog geografskog položaja nema nikakvu potrebu da pomjera satove.
Sjedinjene Američke Države praktikuju pomjeranje sata, ali sve je više saveznih država koje se zalažu za njegov prekid.
U Evropskoj uniji i dalje većina zemalja slijedi sezonsko računanje vremena, a isto radi i Bosna i Hercegovina.
Ova različita praksa stvara dodatnu zabunu u međunarodnim odnosima, jer se vremenske zone često mijenjaju u zavisnosti od toga da li neka zemlja trenutno koristi ljetno ili zimsko računanje vremena.
-
Kako pomjeranje sata utiče na naše tijelo?
Iako se čini da se radi o maloj promjeni, prelazak s jednog sistema na drugi može ozbiljno poremetiti biološki ritam. Naš unutrašnji sat, poznat kao cirkadijalni ritam, osjetljiv je na promjene svjetlosti i vremena spavanja.
Stručnjaci ističu da posljedice uključuju:
- privremeni poremećaj sna,
- povećan umor i smanjenu koncentraciju,
- veću razdražljivost,
- pa čak i blagi porast rizika od saobraćajnih nesreća u prvim danima nakon promjene.
Neki istraživači upozoravaju da prelazak na ljetno vrijeme povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara kod osjetljivih osoba, dok prelazak na zimsko vrijeme uglavnom donosi manji stres jer dobijamo sat sna više.
-
Kako olakšati prilagođavanje?
Promjena vremena može se ublažiti malim trikovima i navikama:
- Nekoliko dana prije pomjeranja pokušajte postepeno prilagoditi vrijeme odlaska na spavanje.
- Izbjegavajte teške obroke i kofein pred spavanje, jer dodatno otežavaju odmor.
- Provedite što više vremena na prirodnom svjetlu kako bi tijelo brže “resetovalo” unutrašnji sat.
- Održavajte redovnu rutinu spavanja, čak i vikendom, kako bi se organizam lakše navikao.
Na ovaj način prelazak će biti manje stresan, a tijelo će se brže prilagoditi novom ritmu.
