Krvni pritisak je jako vaan indikator našeg sveukupnog zdravstvenog stanja a prije svega stanja našeg kardiovaskuarnog sistema.Međutim kako navodi stručnjak postoji vrijeme kada je najbolje mjeriti pritisak.
Kardiovaskularne bolesti su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, a posebno je zabrinjavajuće što mnogi pojedinci ostaju nesvjesni ovog problema sve dok ne bude prekasno. Zatajenje srca, značajno medicinsko stanje, obično napreduje postupno i često se manifestira nejasnim simptomima tijekom početnih faza. Ako se ne identificira i ne liječi na vrijeme, stanje može napredovati do nepovratnog stanja. Međutim, nije općeprihvaćeno da se zatajenje srca može izliječiti ili u najmanju ruku liječiti ako se na vrijeme dijagnosticira i poduzmu odgovarajuće mjere.
Posljedično, edukacija pojedinaca o čimbenicima rizika, simptomima i preventivnim strategijama ključna je za očuvanje zdravlja srca. Kako se mogu prepoznati rani pokazatelji zatajenja srca? U ranim fazama, manifestacije zatajenja srca mogu biti suptilne i lako ih je ignorirati; Međutim, kako stanje napreduje, oni postaju očitiji: Kronični umor i slabost manifestiraju se kao uporan osjećaj iscrpljenosti, čak i nakon razdoblja odmora. Kratkoća daha ili dispneja javlja se tijekom tjelesnog napora, a kasnije se može javiti i u mirovanju. Edem u nogama i stopalima rezultat je zadržavanja tekućine u tijelu.
Noćna dispneja manifestira se potrebom za spavanjem u povišenom položaju ili osjećajem nedostatka zraka tijekom noći. Ubrzani ili nepravilni otkucaji srca – palpitacije, zajedno s epizodama vrtoglavice ili nesvjestice. Ako primijetite ove simptome, nužno je da ih ne zanemarite; umjesto toga, potražite liječničku pomoć što je prije moguće. Čimbenici rizika: Što utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava?
Kako kaže prof. dr. Petar Seferović, istaknuti kardiolog u zemlji, koronarna bolest je glavni uzrok zatajenja srca. Osim toga, značajni čimbenici rizika uključuju: Povišeni krvni tlak povećava opterećenje srca, što može dovesti do zatajenja srčanog mišića. Dijabetes negativno utječe na krvne žile i povećava vjerojatnost razvoja srčanih bolesti. Nezdrav način života karakteriziran lošom prehranom, pušenjem, prekomjernom konzumacijom alkohola i nedostatkom tjelesne aktivnosti predstavlja izravnu prijetnju zdravlju srca.
- Osim toga, genetska predispozicija igra značajnu ulogu; Osobe s obiteljskom poviješću srčanih bolesti trebaju dati prioritet redovitim zdravstvenim procjenama. Dugotrajna izloženost stresu, poznata kao kronični stres, može dovesti do povišenog krvnog tlaka i ubrzanog rada srca, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav. Koje mjere možete poduzeti da zaštitite svoje srce? Srećom, postoje brojne strategije za smanjenje vjerojatnosti zatajenja srca i raznih kardiovaskularnih bolesti. Bitan čimbenik je prevencija i usvajanje zdravih životnih navika.
Adekvatna prehrana podrazumijeva izbjegavanje prekomjernih količina masti, šećera i soli. Naglasak treba staviti na konzumaciju voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća. Tjelesna aktivnost neophodna je za cjelokupno zdravlje, a najvažnije je svakodnevno kretanje. Dr. Seferović preporučuje da svaki dan napravite najmanje 7500 koraka, jer dosljedno vježbanje poboljšava cirkulaciju i jača srce. Kvalitetan odmor neophodan je za regulaciju krvnog tlaka i oslobađanje od stresa.
Održavanje zdrave tjelesne težine ključno je jer prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećuje srce i povećava rizik od razvoja visokog krvnog tlaka. Rutinski preventivni pregledi su vitalni; Čak i u odsutnosti vidljivih zdravstvenih problema, ove procjene mogu spasiti život. Mnogi pojedinci vjeruju da je intenzivna tjelovježba najučinkovitija metoda za očuvanje zdravlja srca; Međutim, umjerenost igra ključnu ulogu. Dr. Seferović ističe da prevelika fizička aktivnost može predstavljati rizik, posebno za one koji nisu navikli na intenzivan trening.
“Profesor upozorava da su dvije moje prijateljice nažalost podlegle posljedicama pretjeranog vježbanja, prva nakon osam mjeseci, a druga nakon godinu dana. To je jasan pokazatelj potrebe za umjerenošću i važnosti brige o svom tijelu.” Upravljanje krvnim tlakom je od velike važnosti, jer povišene razine mogu značajno povećati vjerojatnost da ćete doživjeti srčani ili moždani udar. Posljedično, zdravstveni djelatnici savjetuju pojedincima da mjere krvni tlak dva puta tjedno, po mogućnosti tijekom poslijepodneva ili navečer, kada su očitanja dosljednija.
Uobičajena pogreška koju mnogi pojedinci rade je procjenjivanje krvnog tlaka odmah nakon buđenja, kada je on inherentno povišen. Kakav je utjecaj stresa na srce? U modernom životu stres je postao neizbježna stvarnost; Međutim, ključno je razumjeti kako njime upravljati. Dugotrajna izloženost stresu podiže razinu hormona kortizola, što dovodi do povećanja krvnog tlaka i ubrzanog rada srca.
S vremenom takav stres može dovesti do razvoja aritmija, srčanog ili moždanog udara. Srce je dizajnirano da otkuca između 60 i 80 puta svake minute; No, stalan stres može ga natjerati na ubrzani rad i tako mu smanjiti životni vijek. Pravilna njega srca može produžiti vaš životni vijek. Zatajenje srca nije gotov zaključak; Ranim prepoznavanjem simptoma i provođenjem odgovarajućih intervencija možete značajno poboljšati kvalitetu života.
