Ako imate previše ovog vitamina, postoji mogućnost da obolite od raka. O kojem vitaminu je riječ pročitajte u nastavku teksta. Vitamin A odavno je poznat kao jedan od ključnih mikronutrijenata koji održavaju naš organizam zdravim. Njegova uloga u očuvanju vida, jačanju imuniteta i zdravlju kože neupitna je, a bez njega tijelo ne bi moglo pravilno funkcionirati. Posebno zanimljiva je činjenica da određeni karotenoidi imaju pro-vitamin A aktivnost, što znači da se u tijelu pretvaraju u aktivni oblik vitamina A.
Osim osnovnih funkcija, vitamin A djeluje i kao snažan antioksidans. On pomaže smanjiti oksidativni stres i upalne procese, čime potencijalno štiti stanice od oštećenja. Postoje i dokazi da bi mogao igrati ulogu u smanjenju rizika od razvoja određenih vrsta raka. Ipak, postavlja se ključno pitanje: koliko vitamina A je dovoljno, a kada ga postaje previše?
-
Istraživanje znanstvenika iz Vijetnama
Kako bi pronašli odgovor, znanstvenici iz Vijetnama proveli su veliku studiju slučaja i kontrole. U istraživanje su bila uključena četiri sveučilišna bolnička centra, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu Nutrients.
Sudionici su podijeljeni u dvije skupine: više od 3.700 pacijenata oboljelih od različitih vrsta raka (uključujući rak jednjaka, želuca, pluća, dojke i rektuma) te gotovo 3.000 pacijenata koji nisu imali dijagnozu raka, ali su bili hospitalizirani iz drugih razloga.
Podaci o prehrambenim navikama prikupljeni su putem upitnika o učestalosti konzumacije hrane. Na temelju tih informacija izračunat je dnevni unos vitamina A za svakog sudionika, što je omogućilo detaljnu analizu povezanosti između razina unosa i rizika od razvoja raka.
-
Rezultati i ključni nalazi
Analiza je otkrila zanimljiv obrazac – U-oblikovanu povezanost između unosa vitamina A i rizika od raka. To znači da su i prenizak i previsok unos vitamina A povećavali rizik od obolijevanja, dok je umjeren unos bio povezan s najmanjim rizikom.
Referentni raspon unosa koji se pokazao optimalnim iznosio je 85,3 – 104 µg dnevno, što odgovara prosječnom unosu zabilježenom u kontrolnoj skupini.
Najizraženija povezanost uočena je kod raka jednjaka, dojke, želuca i rektuma. Zanimljivo je da kod raka debelog crijeva nije pronađena značajna veza s unosom vitamina A.
-
Ograničenja istraživanja
Unatoč zanimljivim nalazima, važno je naglasiti da istraživanje ima određena ograničenja. Metoda prikupljanja podataka oslanjala se na sjećanje sudionika o prehrambenim navikama, što uvijek nosi rizik netočnih podataka. Također, budući da je studija provedena u bolnicama, rezultati se možda ne mogu jednostavno primijeniti na širu populaciju ili na ljude iz drugih kulturnih i etničkih okruženja.
-
Koliko vitamina A trebamo?
Kada je riječ o unosu vitamina A, vrijedi pravilo „ni premalo ni previše“. Prema Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH), preporučene dnevne vrijednosti (izražene u RAE – ekvivalentima aktivnosti retinola) ovise o dobi, spolu i fiziološkom stanju:
- muškarci: 900 µg RAE
- žene: 700 µg RAE
- trudnice: 770 µg RAE
- dojilje: 1.300 µg RAE
Ove brojke pokazuju koliko je precizno potrebno dozirati unos, jer i manjak i višak mogu dovesti do ozbiljnih posljedica.
-
Namirnice bogate vitaminom A
Srećom, vitamin A lako je unijeti kroz raznovrsnu prehranu. Namirnice koje se posebno ističu uključuju:
- mrkvu
- batat
- bundevu
- špinat
- tunu
- goveđu jetru
Kombiniranjem i kreativnom pripremom ovih namirnica moguće je zadovoljiti dnevne potrebe, a pritom uživati u ukusnim obrocima. Primjerice, krem juha od bundeve ili batata može biti hranjiv i jednostavan način za osiguravanje ovog vitamina.
-
Šira slika zdravih navika
Važno je zapamtiti da vitamin A nije jedini faktor koji utječe na prevenciju raka. Prehrana je samo jedan dio slagalice. Američko društvo za borbu protiv raka ističe da se rizik značajno smanjuje kada se kombinira nekoliko zdravih navika:
- uravnotežena, protuupalna prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama
- redovita tjelesna aktivnost koja pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase
- izbjegavanje alkohola ili njegovo minimalno konzumiranje
- prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskih proizvoda
Znanstveni podaci sve više potvrđuju da upravo kombinacija ovih faktora donosi najveću zaštitu.
