Mnogi od nas se briju kako bi lijepo i uredno izgledali, ali žene i muški sportisti imaju često obavezu brijanja nogu i to zna biti naporno. Danas otkrivamo koje vam piće može pomoći.
BONUS TEKST
Pravilno skladištenje piletine ključno je za održavanje sigurnosti hrane i sprječavanje razmnožavanja bakterija. Sirova perad, poput piletine i puretine, može se sigurno držati u hladnjaku otprilike 1-2 dana.
Kako bi se spriječilo brzo razmnožavanje bakterija, ključno je održavati temperaturu ispod 4°C za sirovu piletinu. Kuhana piletina u hladnjaku: Kuhana piletina može se sigurno čuvati u hladnjaku otprilike 3 do 4 dana. Kako bi se održala svježina i spriječila kontaminacija, preporučljivo je čuvati kuhanu piletinu u zatvorenoj posudi. Sirova piletina namijenjena zamrzavanju može se sigurno čuvati u zamrzivaču do devet mjeseci.
- Kako biste održali kvalitetu mesa i izbjegli spaljivanje u zamrzivaču, preporučljivo je koristiti hermetičku vrećicu za zamrzavanje za pohranu. Cijelo pile u zamrzivaču: Cijelo pile namijenjeno zamrzavanju može se sigurno čuvati u zamrzivaču do godinu dana.
Kako biste spriječili opekotine u zamrzivaču, preporučljivo je da piletinu zamotate na odgovarajući način u slojeve folije za zamrzavanje ili za to predviđene vrećice za zamrzavanje. Kuhana piletina može se sigurno čuvati u zamrzivaču od 2 do 6 mjeseci. Kako biste spriječili oksidaciju i održali teksturu mesa, preporučljivo je kuhanu piletinu čuvati u hermetički zatvorenoj posudi ili vrećici za zamrzavanje.
- Pravilno skladištenje piletine u hladnjaku i zamrzivaču ključno je za održavanje sigurnosti hrane i osiguravanje svježeg mesa. Ova kritična hitna medicinska pomoć može ostati neotkrivena tjednima, mjesecima ili potencijalno čak godinama.
Zdravstvene vlasti upozoravaju da su dvije specifične demografske skupine suočene s povećanim rizikom od opasnog ‘tihog’ srčanog udara. U skladu sa svojom oznakom, takvi srčani udari mogu se odvijati bez tipičnih simptoma i često ostaju neotkriveni do kasnijeg vremena – povremeno mjesecima ili čak godinama nakon toga.
Profesor Tim Chico, kardiolog, pojasnio je da su tihi srčani udari relativno “česti” i da čine otprilike jednu trećinu svih slučajeva srčanog udara, prenosi Express. “Doktor objašnjava da dok se neki pojedinci možda ne sjećaju da su imali bilo kakve simptome, drugi traže liječničku pomoć zbog problema poput zubobolje, bolova u leđima ili općeg osjećaja slabosti.
- Nakon pregleda, uključujući EKG i krvne pretrage, može se otkriti da su doživjeli ‘tihi’ srčani udar. Koji čimbenici doprinose povećanoj opasnosti povezanoj s ovim srčanim udarima?
Primarni problem leži u odgađanju dijagnoze i liječenja, što može dovesti do daljnjih komplikacija. “To znači da se odričete tretmana koji ublažavaju oštećenje srca i smanjuju vjerojatnost ponovnog srčanog udara”, objasnio je profesor Chico. “Učinkovitost tretmana raste s brzim započinjanjem terapije.
Postoje slučajevi u kojima pojedinci otkriju da su doživjeli tihi srčani udar tek nakon što su doživjeli sljedeći, što bi se potencijalno moglo izbjeći pravovremenom intervencijom. Tko može biti najranjiviji? Profesor Chico upozorio je da se određene demografske skupine suočavaju s povećanom razinom rizika. Starije osobe mogu biti navikle živjeti sa simptomima koji mogu, ali i ne moraju biti povezani sa srčanim problemima.
Osim toga, oni s dijabetesom mogu doživjeti oštećenje živaca koje ih sprječava da osjećaju bol u prsima, komplicirajući prepoznavanje srčanog udara. Stručnjaci s klinike Cleveland ukazuju da se tihi srčani udar može manifestirati simptomima koji podsjećaju na gripu, poput bolova u mišićima u prsima ili gornjem dijelu leđa, nelagode u čeljusti, rukama ili gornjem dijelu leđa, ekstremnog umora i probavnih smetnji.
- Profesor Chico naglašava važnost prevencije: “Ako imate rizik od visokog kolesterola, visokog krvnog tlaka ili dijabetesa, posavjetujte se s liječnikom o mogućnostima liječenja.” Srčani udar nastaje kada se protok krvi u srce naglo zaustavi, često zbog krvnog ugruška.
Najčešći simptomi uključuju osjećaje pritiska, stezanja, težine ili žarenja koji se mogu širiti iz prsnog koša prema rukama (obično lijevoj ruci, iako obje ruke mogu biti zahvaćene), kao i čeljusti, vratu, leđima i trbuhu. Dodatni znakovi mogu uključivati nesvjesticu i znojenje.
Mogu se pojaviti simptomi kao što su nedostatak daha, mučnina ili povraćanje i duboki osjećaj tjeskobe koji nalikuje napadu panike, kao i kašalj ili hripanje. Iako je bol u prsima najčešći simptom, važno je napomenuti da se simptomi mogu razlikovati među pojedincima.
- Neki mogu osjetiti samo nedostatak zraka, mučninu ili nelagodu u leđima i čeljusti, bez ikakve boli u prsima. Ako ste zabrinuti u vezi sa zdravljem svog srca, a nije hitan slučaj, savjetuje se da se obratite svom liječniku.
