PREPUNO PESTICIDA: Ovo je najnezdravije voće na svijetu

Ovo je najnezdravije voće na svijetu. U nastavku teksta pročitajte o kojem je voću riječ. Koliko puta ste čuli da treba jesti više voća i povrća da biste živjeli zdravije? Gotovo svaka preporuka o ishrani zasniva se na toj ideji. Ali ono što često prećutimo jeste da voće i povrće nisu uvijek onoliko bezbjedni koliko mislimo. Jagode, špinat, grožđe ili jabuke – sve namirnice koje se nalaze na našem stolu gotovo svakodnevno – mogu u sebi skrivati koktel pesticida. I dok ih jedemo u uvjerenju da činimo najbolje za svoje tijelo, možda zapravo unosimo hemikalije koje dugoročno slabe naš organizam.

• Zašto pesticidi predstavljaju ozbiljan problem

Pesticidi su hemikalije koje se koriste da zaštite biljke od insekata, gljivica i bolesti. Na prvi pogled, njihov cilj je pozitivan: čuvaju plodove, produžavaju trajnost i omogućavaju da u supermarketima imamo voće tokom cijele godine. Međutim, ono što ostaje nakon tretmana često završi i u našim tanjirima. Dugotrajna izloženost pesticidima povezana je sa hormonskim poremećajima, problemima plodnosti, razvojnim smetnjama kod djece, pa čak i povećanim rizikom od određenih karcinoma.

Prema podacima Radne grupe za životnu sredinu (EWG), svake godine se analizira na hiljade uzoraka voća i povrća. Rezultati za 2024. su zabrinjavajući: čak 75% konvencionalnih proizvoda sadrži ostatke pesticida, dok kod proizvoda sa liste „12 prljavih“ taj broj skače na čak 95%. To znači da gotovo svaka druga jabuka, grozd ili šaka jagoda sadrži hemijske tragove koji se ne mogu ukloniti jednostavnim pranjem.

• Najkritičnije namirnice: ko se nalazi na listi „12 prljavih“

Lista voća i povrća koje treba posmatrati s oprezom mijenja se iz godine u godinu, ali neka imena se stalno ponavljaju. Evo šta se ove godine našlo na vrhu:

• Jagode – gotovo uvijek zauzimaju prvo mjesto. Analize pokazuju da u prosjeku sadrže tragove više od 10 različitih pesticida.
• Špinat – bogat željezom i vitaminima, ali testovi otkrivaju visoku koncentraciju hemikalija koje mogu oštetiti nervni sistem.
• Kelj i raštan – superhrana koja je u modi, no često natopljena pesticidima koji se zadržavaju i nakon pranja.
• Grožđe – i crveno i bijelo, često testirano pozitivno na kombinaciju pesticida koji se koriste u vinogradarstvu.
• Breskve – mekana kora čini ih posebno ranjivim na upijanje pesticida.
• Kruške – iako izgledaju bezazleno, redovno ulaze na listu zbog hemijskih ostataka.
• Nektarine – svjež desert s potencijalno opasnim hemijskim slojem.
• Jabuke – omiljena dječija užina, ali i jedna od najčešće tretiranih voćki.
• Babura i ljuta paprika – šarena spolja, ali sa hemikalijama koje se ne vide golim okom.
• Trešnje – male i slatke, a često natopljene pesticidima tokom rasta.
• Borovnice – iako važe za superhranu, redovno sadrže pesticide u zabrinjavajućim količinama.
• Boranija – zanemarena u ishrani, ali kada se koristi, često nosi hemijske ostatke.

• Skriveni pesticidi u svakodnevnim zalogajima

Zamislite običnu situaciju: kupujete jagode na pijaci za svoju djecu. Operete ih pod mlazom vode i mislite da ste uklonili sve nečistoće. Međutim, pesticidi su često sistemski – ulaze u tkivo biljke tokom njenog rasta, što znači da su prisutni u svakom zalogaju. Isto važi za špinat u salati ili grožđe koje grickate usput. Istraživanja američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC) potvrđuju da su tragovi pesticida prisutni u krvi i urinu većine ljudi koji konzumiraju konvencionalne proizvode.

• Kako smanjiti izloženost pesticidima

Iako se pesticidi ne mogu u potpunosti izbjeći, postoje konkretni koraci koji pomažu da ih unesemo manje:

• Birajte organsko – posebno za proizvode sa liste „12 prljavih“. Organski proizvodi nisu potpuno bez pesticida, ali se koriste prirodnije i manje štetne varijante.
• Perite i potapajte voće i povrće – pranje pod vodom nije dovoljno; potapanje u rastvor vode i sirćeta može ukloniti dio hemikalija sa površine.
• Kupujte sezonsko i lokalno – proizvodi iz obližnjih bašti obično su manje tretirani nego oni koji prelaze hiljade kilometara do polica marketa.
• Obratite pažnju na djecu – njihova mala tijela su osjetljivija na toksine, pa je posebno važno da kod njih smanjite unos pesticida.
• Kombinujte s „čistom petnaesticom“ – EWG takođe objavljuje listu proizvoda koji sadrže najmanje pesticida, poput avokada, kukuruza i luka. Uvrstite ih češće u ishranu kako biste smanjili ukupan rizik.

• Zdravlje počinje pametnim izborima

Niko ne može u potpunosti izbjeći pesticide, ali svijest o tome šta jedemo pravi ogromnu razliku. Svaka odluka – od toga šta kupujemo do načina na koji pripremamo hranu – može pomoći da naš tanjir zaista bude sinonim zdravlja, a ne izvor skrivenih hemikalija.