Samo jedan način pripreme jaja pomaže kod mršanja. U nastavku teksta otkrivamo vam koji je to način pripreme. Jaja su oduvijek imala posebno mjesto na tanjuru – jednostavna su za pripremu, hranjiva i svestrana. Sadrže visoke količine proteina, zdrave masti, vitamina A, D, E i B12 te minerale poput cinka, željeza i selena. Nije čudo da ih mnogi smatraju “malim paketom” savršene hrane. No, postavlja se zanimljivo pitanje: koristi li naše tijelo jednako sve hranjive tvari iz jaja bez obzira na to kako ih pripremimo?
Novo istraživanje objavljeno u Journal of Agricultural and Food Chemistry pokazuje da razlika itekako postoji. Način pripreme jaja može utjecati ne samo na okus i teksturu nego i na to koliko dobro naše tijelo može iskoristiti njihove hranjive sastojke. Drugim riječima, način na koji ih kuhamo može promijeniti koliko proteina, masti i vitamina zapravo završava u našem organizmu.
-
Što se događa u tijelu kad jedemo različito pripremljena jaja?
Znanstvenici su odlučili testirati tri uobičajena načina pripreme jaja: kuhanje, poširanje i pečenje u obliku omleta. U laboratorijskim uvjetima pokušali su oponašati probavni sustav starijih osoba, jer s godinama probava često postaje sporija i manje učinkovita. Cilj je bio otkriti koliko se hranjivih tvari oslobađa tijekom probave i koliko ih tijelo može apsorbirati.
Rezultati su bili iznenađujuće jasni. Pokazalo se da tekstura jaja ima velik utjecaj na probavljivost.
Tvrdo kuhana jaja imaju zbijenu i čvrstu strukturu, što donekle otežava razgradnju proteina.
Poširana jaja su mekša i nježnija, pa enzimi probavnog sustava lakše dolaze do hranjivih tvari.
Omleti, koji se najčešće pripremaju na ulju ili maslacu, imaju prozračnu i spužvastu teksturu, ali dodatna masnoća može usporiti probavu.
Kada su analizirali koliko se proteina zapravo razgradilo, znanstvenici su otkrili da su omleti prošli najlošije – sadržavali su do 37% manje iskoristivih proteina u usporedbi s poširanim ili kuhanim jajima. Poširana jaja pokazala su se najboljima, jer su omogućila najlakši pristup proteinima i mastima, dok su tvrdo kuhana bila vrlo blizu, s minimalno slabijim rezultatima.
-
Vitamini i masti: ne reagiraju svi sastojci jednako
Iako su razlike u probavljivosti proteina bile izražene, nije svaka hranjiva tvar reagirala isto.
Znanstvenici su primijetili da vitamin A zadržava gotovo jednaku iskoristivost bez obzira na način pripreme. Drugim riječima, bilo da jaje skuhate, poširate ili ispečete, vaše će tijelo iskoristiti sličnu količinu ovog vitamina važnog za vid i zdravlje kože.
S druge strane, vitamin D je pokazao manju otpornost. Njegova iskoristivost bila je nešto slabija kod jaja pripremljenih u uvjetima koji otežavaju probavu, što može biti relevantno za starije osobe ili one s probavnim smetnjama.
-
Što to znači za kontrolu težine?
Iako istraživanje nije pratilo konkretne promjene u tjelesnoj težini, dobiveni podaci nude zanimljiv trag. Kada tijelo lakše apsorbira proteine, brže dolazi do otpuštanja hormona koji signaliziraju sitost. To znači da nakon obroka s lako probavljivim jajima osjećaj sitosti traje dulje, što može pomoći u smanjenju ukupnog unosa kalorija.
Poširana i kuhana jaja imaju još jednu prednost – ne zahtijevaju dodatne masnoće tijekom pripreme. S druge strane, omleti se često rade na ulju ili maslacu i nerijetko uključuju sir, šunku ili povrće pirjano na masti. Sve to značajno povećava kalorijsku vrijednost jela, što može otežati kontrolu unosa energije kod osoba koje pokušavaju smršavjeti.
-
Trebamo li izbjegavati omlete?
Unatoč rezultatima istraživanja, to ne znači da se omleta treba odreći. Laboratorijski uvjeti ne mogu u potpunosti oponašati stvarne situacije u tijelu. Osim toga, način pripreme može se prilagoditi – omlet se može napraviti na minimalnoj količini masnoće, s dodatkom povrća poput špinata, rajčice ili paprike, bez masnog sira ili suhomesnatih proizvoda.
U tom slučaju, omlet ostaje hranjiv, bogat proteinima i vitaminima, ali s puno manje kalorija. Poanta je u ravnoteži i pametnom odabiru sastojaka.
