Mnogo ljudi pogrešno mjeri krvni pritisak. U nastavku teksta vam otkrivamo pravilan način. Krvni tlak je poput tihog pokazatelja stanja našeg organizma — ne čujemo ga, ne osjećamo ga, ali on svakodnevno govori koliko dobro naše srce i krvne žile rade. Mjerenje krvnog tlaka zato nije samo rutinski postupak, nego ključan korak u očuvanju zdravlja. Naizgled jednostavno, ono često zna biti pogrešno izvedeno, što može dovesti do pogrešne dijagnoze, nepotrebnih lijekova ili zanemarene bolesti koja napreduje u tišini.
Iako traje svega nekoliko minuta, mjerenje tlaka traži mir, koncentraciju i pravilnu tehniku. Svaka sitnica — od položaja tijela do veličine manšete — može promijeniti rezultat i time sliku o zdravlju srca.
-
Zašto točnost u mjerenju znači razliku između zdravlja i bolesti
Dr. Tami Brady iz Johns Hopkins Children’s Center objašnjava da i najmanje odstupanje u mjerenju može prikriti stvarni rizik od povišenog krvnog tlaka ili stvoriti lažan dojam da je sve u redu.
„Ljudi misle da znaju kako se tlak pravilno mjeri, ali u praksi se često griješi — razgovara se tijekom mjerenja, ruka nije u visini srca, manšeta je pogrešne veličine“, kaže dr. Brady.
Kada se tlak mjeri netočno, može doći do ozbiljnih posljedica. Netko tko zapravo ima hipertenziju može ostati bez terapije, dok drugi dobije lijekove koje zapravo ne treba. Zbog toga je pravilna tehnika jednako važna kao i sam uređaj.
-
Najčešće pogreške koje iskrivljuju rezultat
Točnost mjerenja ovisi o mnogim čimbenicima. Među najčešćima su:
- Nepravilan položaj tijela – Noge moraju biti ravno na podu, ne prekrižene. Pogrbljenost ili sjedenje na rubu stolice može povisiti očitanje i do 10 mmHg.
- Ruka izvan visine srca – Ako je ruka prenisko, tlak djeluje viši, a ako je previsoko – niži.
- Neodgovarajuća manšeta – Premala manšeta pokazuje previsok tlak, a prevelika prenizak.
- Razgovor i pokreti – Smijeh, pričanje ili kretanje tijekom mjerenja mijenjaju tlak za nekoliko milimetara žive.
- Puni mjehur – Neočekivano, ali pun mjehur može povisiti sistolički tlak i do 10 mmHg.
- Kava, cigareta i stres – Kofein i nikotin neposredno prije mjerenja mogu nakratko povisiti tlak, baš kao i emocionalno uzbuđenje.
Prije samog mjerenja važno je odmoriti se i stvoriti mirno okruženje — to je jednostavan, ali presudan korak ka točnosti.
-
Kako pravilno mjeriti krvni tlak: preporuke AHA
Prema smjernicama American Heart Association (AHA), točno mjerenje zahtijeva pridržavanje nekoliko osnovnih pravila:
- Odmorite se najmanje pet minuta prije mjerenja.
- Sjedite udobno, s leđima naslonjenim i nogama na podu.
- Ruka mora biti opuštena i u visini srca.
- Manšeta se postavlja direktno na kožu, ne preko odjeće.
- Ne razgovarajte, ne koristite telefon i ne mičite se dok mjerenje traje.
- Mjerite tlak barem dvaput u razmaku od minute do dvije i uzmite prosjek.
Dosljednost u ovim koracima čini razliku između nasumičnih i stvarno pouzdanih rezultata.
-
Kada strah podigne tlak: “efekt bijele kute”
Kod nekih ljudi, sama prisutnost liječnika ili boravak u ordinaciji uzrokuje povišen tlak. Ova pojava, poznata kao hipertenzija bijele kute, česta je i uglavnom bezopasna, ali može dovesti do pogrešne dijagnoze.
Zato se sve češće preporučuje kućno mjerenje ili 24-satno ambulantno praćenje tlaka (Holter). Takvi podaci daju realnu sliku o tome kako se tlak mijenja kroz dan i noć, u prirodnim uvjetima, bez dodatnog stresa.
-
Sistolički i dijastolički tlak – što zapravo znače brojke
Krvni tlak se sastoji od dvije vrijednosti:
- Sistolički tlak (gornja vrijednost) – tlak u arterijama kad srce kuca.
- Dijastolički tlak (donja vrijednost) – tlak kad se srce opušta između dva otkucaja.
Normalan tlak kod odraslih iznosi oko 120/80 mmHg. Vrijednosti iznad 140/90 mmHg smatraju se znakom hipertenzije, dok one ispod 90/60 mmHg upućuju na hipotenziju.
Tlak se mijenja tijekom dana, pa se procjenjuje na osnovi prosjeka više mjerenja, a ne jednokratnog rezultata.
-
Kada pogrešno mjerenje postane opasno iskustvo
Primjer Jamesa Younga II iz Sjedinjenih Država jasno pokazuje koliko netočna mjerenja mogu biti pogubna. Godinama je koristio zastarjeli tlakomjer i pogrešnu veličinu manšete, dok su simptomi poput glavobolje i vrtoglavice postajali sve češći. Na pregledu se otkrilo da ima izrazito visok tlak i znakove srčanog zatajenja.
Nakon promjene uređaja, načina života i redovitog praćenja, James je uspio stabilizirati tlak i danas edukacijom pomaže drugima da izbjegnu slične pogreške.
-
Zdravstveni radnici i necertificirani uređaji – skriveni problem
Iako bi medicinsko osoblje trebalo biti stručnjak za mjerenje tlaka, istraživanja pokazuju da mnogi griješe. Studija provedena u 37 zemalja otkrila je da je samo jedan od 159 studenata medicine znao pravilno izmjeriti tlak.
S druge strane, u kućanstvima se koristi sve više uređaja kupljenih putem interneta, a čak 80% njih nije certificirano. Takvi tlakomjeri često daju pogrešne rezultate i mogu dovesti do pogrešnih odluka o liječenju.
-
Kako odabrati i koristiti pouzdan kućni tlakomjer
Da bi kućno mjerenje bilo korisno, treba obratiti pažnju na nekoliko važnih stavki:
- Uređaj mora imati certifikat točnosti (AAMI, BHS, ESH).
- Manšeta mora odgovarati obimu nadlaktice – preuska ili preširoka iskrivljuje rezultat.
- Automatski uređaj s manšetom za nadlakticu pouzdaniji je od modela za zapešće.
- Uređaj se treba kalibrirati barem jednom godišnje u ambulanti.
- Mjerenje treba raditi ujutro i navečer, uvijek u istim uvjetima, i bilježiti rezultate u dnevnik koji će liječnik moći analizirati.
-
Hipertenzija – globalni izazov
Podaci Centers for Disease Control and Prevention (CDC) upozoravaju da gotovo polovica odraslih Amerikanaca ima povišen krvni tlak, a tek petina ga drži pod kontrolom.
Hipertenzija se zato s pravom naziva „tihim ubicom“ – ne boli, ne daje jasne znakove, a polako oštećuje srce, mozak, bubrege i krvne žile. Rano otkrivanje i pravilno mjerenje zato su prvi i najvažniji korak u prevenciji.
