Svi starimo i idemo ka kraju svog života, a to je istina i za slavne ljude jer niko nije imun na vrijeme i starenje. Iako i oni dobro znaju da ne mogu zauvijek biti lijepi i mladoliki, podvrgavaju se operacijama i zahvatima da to promjene, ali se samo izvještače na kraju. Danas vam otkrivamo kako izgleda jedan stari pjevač.
- Vlado Kalember, renomirani pjevač, dugo je slovio za jednu od najistaknutijih osoba s prostora bivše Jugoslavije, no malo tko zna za njegov današnji izgled. Važen za najvećeg zavodnika u javnosti na Balkanu, odmah po dolasku izazvao je divljenje žena.
Međutim, njegova je privlačnost bila popraćena primjetnim nedostatkom talenta i fizičke privlačnosti. Kao pjevač slavnog benda “Silver Wings” radio je uz nekoliko najuglednijih glazbenih umjetnika svog vremena. Do danas nastavlja nastupati, pokazujući dosljedan stil koji je karakterizirao njegovu karijeru.
Vlado Kalember odigrao je ključnu ulogu u revitalizaciji glazbene scene u cijeloj regiji. Započevši karijeru kao mladić 1970-ih, vrhunac slave dosegao je desetljeće kasnije. Godine 1978. preuzima mjesto pjevača ansambla “Srebrna krila”, a pjesme koje je u to doba snimio ostaju značajni hitovi, uključujući duet “Jugoslovenka” s Lepom Brenom, uz “Vino. “Prva noć s njom”, “Zakuni se na ljubav”, “Nisam kockar” i “Otkad si otišao.”
- Odavno važi za jednog od najatraktivnijih pojedinaca na ovim prostorima, a njegov osebujni osmijeh ostaje nepromijenjen unatoč vremenu. Danas Vlado obilježava 70. rođendan, što je s obzirom na njegov mladolik izgled doista nevjerojatno.
Rođen u Strumici 26. travnja 1953. godine, Vladu su mediji često karakterizirali kao vječitog neženju. No, 2006. godine sklopio je brak s violončelisticom Annom Rutzner, koja je tri desetljeća mlađa od njega. Zajedno su dočekali sina Dariana. Nakon osam godina braka, par je na kraju odlučio raskinuti svoju zajednicu.
DODATNI TEKST
Običaji konzumiranja kave znatno se razlikuju u različitim zemljama; usprkos tome, postalo je uobičajeno u brojnim regijama uz šalicu kave popiti čašu hladne vode.
U određenim gradovima ova se tradicija ne poštuje, što dovodi do očekivanja da će se obje stavke odraziti na računu ako pojedinac zatraži vodu uz kavu. Praksa “ispijanja kave po želji” pojavila se u 16. stoljeću, a usvajanje je uslijedilo odmah nakon toga. Iako su je prihvatili Grci i Turci, ova praksa nije se etablirala u zapadnoj Europi sve do kraja 19. stoljeća. Točnije, čaša vode uz kavu nije bila namijenjena za piće.
Tijekom tog vremena brojne su žene izrazile nezadovoljstvo žlicom kojom se u kavu miješa šećer. Neprijatnost da je žlica zaprljana pjenom dovela je do potrebe da se stavi na rub pladnja. Mnogi su ovaj običaj smatrali nedostatkom profinjenosti i elegancije. Kao odgovor na ovu zabrinutost, ugostitelji su uz kavu počeli posluživati čašu vode, omogućujući posjetiteljima da očiste zaprljanu žlicu prije nego što je stave na pladanj.
- U početku je čaša s vodom služila za odbacivanje prljave žlice; međutim, ova je praksa dobila na značaju od 1873. nadalje, što se poklapa s uspostavom prvih urbanih vodovodnih sustava koji se dobivaju iz planinskih izvora.
Nakon ovog razvoja, vlasnici kafića nastojali su pokazati da su njihova pića pripremljena od netaknute izvorske vode. U suvremenom društvu predstavljanje čaše vode uz kavu smatra se znakom ispravnog ponašanja. Iako su brojni barovi i restorani diljem svijeta prihvatili ovaj običaj, i dalje je slučaj da neki objekti ne pružaju takvu ponudu bez upita.
