Rani znakovi srčanog udara koji se često javljaju zimi. O kojim znakovima je riječ doznajte u nastavku teksta. Zima često dolazi tiho, kroz hladna jutra, kraće dane i rutinu koja se ne mijenja mnogo. Obučeš topliju jaknu, paziš da se ne posklizneš i misliš da si učinio sve što treba. Ipak, niske temperature ne utiču samo na kožu, mišiće i zglobove. One mijenjaju način na koji radi cijeli kardiovaskularni sistem. Srce zimi ima teži zadatak, a problem je što rani znakovi upozorenja često izgledaju bezazleno ili se pripisuju umoru, stresu ili “običnoj prehladi”.
Statistike iz različitih zemalja pokazuju da se tokom zimskih mjeseci bilježi veći broj srčanih udara nego ljeti. Razlog nije samo hladnoća, već i kombinacija faktora: manjak kretanja, obilnija hrana, viši krvni pritisak i nagli fizički napori bez pripreme. Upravo zato je važno znati kako tijelo šalje signale upozorenja i šta ti signali zapravo znače.
-
Kako hladnoća utiče na rad srca
Kada temperatura padne, krvne žile se sužavaju kako bi se očuvala toplina. Taj mehanizam pomaže tijelu da preživi hladnoću, ali istovremeno povećava otpor kroz koji srce mora pumpati krv. Posljedica je porast krvnog pritiska i veće opterećenje srčanog mišića. Srce mora raditi jače i brže, čak i dok miruješ.
Osim toga, hladan zrak stimuliše simpatički nervni sistem, što dovodi do ubrzanog pulsa i povećanog lučenja hormona stresa. Kod osoba koje već imaju suženje krvnih žila, povišen pritisak ili oštećen srčani mišić, ova kombinacija može biti okidač za probleme. Kada se tome doda nagli napor poput čišćenja snijega ili brzog hoda uzbrdo, rizik se dodatno povećava.
-
Osjećaj pritiska ili nelagode u prsima u ranim satima
Jedan od češćih, ali često zanemarenih simptoma je jutarnja nelagoda u prsima. Ne mora biti riječ o snažnoj boli. Kod mnogih se javlja osjećaj težine, stezanja ili pritiska u sredini grudnog koša. Neki kažu da imaju osjećaj kao da im nešto “leži” na prsima ili da ne mogu potpuno udahnuti.
Jutro je posebno osjetljivo vrijeme jer tada prirodno dolazi do porasta krvnog pritiska i hormona stresa. Ako odmah nakon buđenja naglo ustaneš, izađeš na hladno ili se požuriš, srce dobija dodatni udar opterećenja. Ako se ovakav osjećaj ponavlja, traje nekoliko minuta ili se javlja tokom hladnih dana i fizičkog napora, to nije simptom koji treba ignorisati.
-
Iznenadna zaduha pri malom naporu
Ako primijetiš da se zadihavaš tokom aktivnosti koje su ti ranije bile lake, to može biti znak da srce ne radi optimalno. Kratak hod, penjanje stepenicama ili nošenje lakših kesa ne bi smjeli izazivati osjećaj da moraš stati i hvatati zrak.
Kod srčanih problema, smanjuje se količina krvi koju srce izbaci pri svakom otkucaju. Tijelo pokušava nadoknaditi taj manjak ubrzanim disanjem i pulsom, a ti osjetiš zadušenost i umor. Za razliku od plućnih tegoba, ova zaduha se često javlja bez kašlja ili piskanja, ali je praćena opštim umorom, pritiskom u prsima ili hladnim znojem.
-
Bol koji se ne javlja u prsima
Srčani problemi ne bole uvijek tamo gdje očekujemo. Zbog načina na koji nervi prenose signale, bol se može javiti u lijevom ramenu, ruci, vratu, čeljusti ili gornjem dijelu leđa. Nekad je to tupa, nejasna bol, a nekad neugodan pritisak koji dolazi i prolazi.
Zimi se ovakvi simptomi lako pripišu ukočenosti, hladnoći ili lošem položaju tokom spavanja. Posebno su rizične situacije kada se bol ponavlja, nije vezana za konkretan pokret i javlja se zajedno s umorom, zadušenošću ili mučninom. Kod žena, starijih osoba i dijabetičara ovakvi “netipični” simptomi su česti i zbog toga opasniji.
-
Hladno i iznenadno znojenje
Znojenje u toploj prostoriji ili pod debelom jaknom je normalno. Ono što nije normalno jeste naglo, hladno znojenje koje se pojavi bez očiglednog razloga. Takav znoj je često ljepljiv, a koža može biti blijeda i hladna na dodir.
Ovo je znak da je tijelo u stanju stresa i da simpatički nervni sistem radi punim intenzitetom. Ako se hladno znojenje pojavi uz nelagodu u prsima, bol u gornjem dijelu tijela ili zadušenost, treba ga shvatiti kao ozbiljno upozorenje.
-
Umor koji ne liči na običan umor
Zimski umor je čest, ali postoji razlika između umora nakon lošeg sna i iznenadne iscrpljenosti koja te “obori”. Alarmantan je osjećaj slabosti koji se pojavi naglo, traje satima ili danima i ne prolazi ni nakon odmora.
Ovakav umor može biti posljedica slabijeg dotoka kisika do tkiva. Mišići i mozak ne dobijaju dovoljno energije, pa se javlja osjećaj težine u tijelu, slabost u nogama ili mentalna maglovitost. Ako se uz to javljaju i drugi simptomi poput znojenja, pritiska u prsima ili zaduhe, potrebno je reagovati odmah.
-
Priprema i navike koje smanjuju rizik zimi
Zima traži malo više discipline. Redovno mjerenje krvnog pritiska, uzimanje propisane terapije i kontrolni pregledi su osnova. Prije fizičkog rada na hladnoći korisno je nekoliko minuta laganog zagrijavanja u kući.
Slojevita odjeća pomaže održavanju topline bez pregrijavanja, a zaštita usta i nosa smanjuje iritaciju disajnih puteva. Ishrana sa manje soli i masne, prerađene hrane, uz više povrća, ribe i vlakana, ima direktan uticaj na zdravlje krvnih žila. Umjerena, redovna šetnja tokom toplijeg dijela dana sigurnija je od povremenih napora velikog intenziteta.
-
Kada simptomi zahtijevaju hitnu reakciju
Kombinacija simptoma kao što su pritisak u prsima, bol koji se širi u rame ili čeljust, zaduha, hladno znojenje i iznenadan umor zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. U takvoj situaciji važno je jasno opisati šta osjećaš, kada je počelo i da li se stanje pogoršava, te ne pokušavati samostalno “izgurati” tegobe.
