Značajan broj pojedinaca s Balkana je otišao i nastavlja tražiti prilike u inostranstvu za dostojanstven život, a Njemačka je često njihova destinacija. Danas otkrivamo više detalja o sticaju njemačke penzije.
U Njemačkoj pojedinci imaju pravo na pristup mirovini ako su uplaćivali doprinose najmanje pet godina. Iako ovaj vremenski okvir predstavlja osnovno razdoblje osiguranja potrebno za odlazak u mirovinu, dodijeljene beneficije znatno variraju za one koji su održavali dosljedne doprinose tijekom svog profesionalnog života.
Njemački mirovinski sustav nailazi na sve veće poteškoće zbog rastuće demografije starijih građana, koje mlađe generacije moraju uzdržavati. U svjetlu ovih izazova, predložena je reformska inicijativa poznata kao “Mirovinski paket II” za provedbu izmjena mirovinskog okvira. Kakvi se financijski rezultati mogu očekivati nakon pet godina rada?
U Njemačkoj pojedinac koji je u svojoj karijeri u prosjeku posvetio 45,2 godine može očekivati mjesečnu mirovinu od oko 1500 eura. Ipak, za brojne umirovljenike to očekivanje nije u skladu sa stvarnošću, budući da trenutna prosječna neto mirovina iznosi tek 1007 eura. Za one koji razmišljaju o prijevremenom umirovljenju bitno je prepoznati značajna smanjenja beneficija koja prate takvu odluku.
- Pojedinci sa samo pet godina uplaćivanja doprinosa imat će značajno smanjenu mirovinu. Prema proračunskom okviru, osoba koja je održala minimalni staž osiguranja od pet godina može očekivati mjesečnu mirovinu od otprilike 196,60 eura.
Ova brojka je izvedena iz načela mirovinskih bodova. Koja se metodologija primjenjuje za određivanje visine mirovine? Mirovinski sustav u Njemačkoj koristi se formulom koja uzima u obzir više čimbenika pri izračunu mirovine. Mirovinski bodovi utvrđuju se usklađivanjem godišnje plaće zaposlenika s prosječnom plaćom.
Da bi 2024. godine skupio jedan mirovinski bod, pojedinac mora ostvariti bruto godišnji prihod od 45.358 eura. Ova komponenta razmatra moguće dodatke i odbitke. Odbici se primjenjuju kada pojedinac ode u mirovinu prije zakonske dobi, dok se dodatne isplate mogu odobriti ako se umirovljenje dogodi nakon zakonske dobi. U nedostatku bilo kakvih dodataka ili odbitaka, faktor pristupa je 1,0.
- Prema procjeni mirovine za 2024., vrijednost mirovine postavljena je na 39,32 eura po bodu, podložno mogućim prilagodbama na temelju prevladavajućih ekonomskih uvjeta. U nastavku je prikazan izračun mirovine nakon pet godina staža:
Izračun se odvija na sljedeći način: množenje 5 bodova s pristupnim faktorom 1, zajedno s trenutnom vrijednošću mirovine od 39,32 eura i faktorom vrste mirovine 1, daje mjesečni iznos od 196,60 eura. Kakva je budućnost njemačkog mirovinskog sustava? Predviđanja pokazuju da će do 2036. godine približno 16,5 milijuna pojedinaca iz “baby boom” generacije dostići dob za umirovljenje, što će dodatno opteretiti njemački mirovinski fond.
U svjetlu ove situacije, Vlada razvija reforme s ciljem jamčenja dugoročne održivosti sustava i omogućavanja dostojanstvenog odlaska u mirovinu za sve građane. Ukratko, njemački mirovinski okvir osmišljen je za promicanje dugoročnih doprinosa; ipak, minimalna mirovina dostupna nakon pet godina zaposlenja i dalje je relativno skromna.
BONUS TEKST
Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i mirisu, ubraja se među najstarije ljekovite biljke i bio je vitalna komponenta kulturnih tradicija i prirodnih metoda liječenja diljem svijeta.
- S poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća, ova biljka, koja potječe iz središnje Azije, proširila se u različitim regijama svijeta. Obiluje hranjivim tvarima, češnjak poboljšava imunološku funkciju i nudi široku lepezu zdravstvenih prednosti.
Alicin, primarna aktivna komponenta u češnjaku, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitskim svojstvima. U staroegipatskom društvu češnjak je imao veliku važnost i bio je cijenjen kao sveta biljka; davali su je robovima kako bi poboljšali njihovu snagu i otpornost, a ostaci biljke pronađeni su u grobnicama faraona.
Isto tako, u staroj Grčkoj i Rimu sportaši su prije natjecanja konzumirali češnjak, dok su ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitke kako bi ojačali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje je postao poznat po svojim ljekovitim svojstvima. Prepoznat po svojim kulinarskim i terapeutskim prednostima, češnjak je bitna komponenta u bezbrojnim kućanstvima i temeljni sastojak raznih jela.
Ima ključnu ulogu u prehrani, a služi kao začin za gotovo sve vrste jela. U suvremenom društvu mnogi ga ljudi smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi razne tegobe. Savjetuje se redovita konzumacija češnjaka u sirovom stanju, a lijekovi za loš zadah su limunov sok, jabuka, menta, mlijeko, žvakanje zrna kave ili kombinacija s maslinovim uljem.
