Gdje ljetujete ove sezone? U nastavku pročitajte kakvo je stanje u Hrvatskoj. Hrvatska, nekad ljetna meka evropskog turizma, bilježi ozbiljan pad broja gostiju u prvih pet mjeseci ove godine. Iako je destinacija i dalje atraktivna, gosti dolaze rjeđe, ostaju kraće i troše manje. Glavni osumnjičeni? Visoke cijene koje više nisu u ravnoteži s onim što tržište može ili želi platiti. Cijene rastu, ali broj noćenja pada. Turistički sektor djeluje kao da nije primijetio znakove upozorenja, dok vlasti i ekonomski stručnjaci pokušavaju ukazati na opasnosti ovakvog kursa.
-
Računi koji odbijaju goste
Mnogi turisti koji su ranije rado birali Hrvatsku sada se žale na izuzetno visoke cijene. Neki su šokirani razlikama u cijenama u odnosu na prošlu godinu. Tako je gošća iz Španije, Maria, izjavila da je prošlog ljeta vožnju taksijem od Pule do Rovinja platila 60 eura, dok je ove godine ista relacija koštala čak 120 eura. Slične priče dolaze i od turista iz drugih zemalja – svi potvrđuju da je gotovo sve poskupjelo.
Gospođa iz Belgije izdvaja da je manikura u Hrvatskoj dvostruko jeftinija nego u njenoj zemlji, ali zato je hrana osjetno skuplja. Nijemci, koji su tradicionalno među najvjernijim gostima hrvatske obale, kratko konstatuju: “Sve je poskupilo.” Čini se da razlike u cijenama unutar različitih segmenata usluga stvaraju zbunjenost i nezadovoljstvo.
-
Nautički sektor nije pošteđen
Pad interesa pogađa i luksuzniji dio turističke ponude – nautički turizam. U Splitu, gdje su vezovi tokom juna i jula ranije bili rezervisani mjesecima unaprijed, sada se bilježi slabija popunjenost. Sara Douzzan Županović iz Hrvatske gospodarske komore ističe kako sve više gostiju izbjegava restorane i umjesto toga priprema hranu na brodovima.
„Vidimo porast potrošnje plinskih boca. Ljudi ostaju na brodu svih sedam dana, što nije idealno ni za plovila ni za njihove tehničke sisteme“, objašnjava Douzzan Županović. Smanjena konzumacija ugostiteljskih usluga znači i manju zaradu lokalnim restoranima, trgovinama i dodatnim servisima.
-
Apeli iz vlasti: Stisnite kočnicu prije nego bude kasno
Iz hrvatske Vlade dolazi jasan poziv na oprez. Ministar privrede Ante Šušnjar upozorava da neodgovorno dizanje cijena može ostaviti trajne posljedice.
„Apelujem na mudrost i zdrav razum kako nam se ne bi dogodilo da jednu godinu ostanemo bez gostiju zbog nekih pretjerivanja“, izjavio je Šušnjar. S obzirom na to koliko hrvatska ekonomija zavisi od turizma, poruka nije nimalo bezazlena.
-
Finansijski sistem osjeća posljedice
Ni Hrvatska narodna banka ne ostaje nijema. Guverner Boris Vujčić upozorava da Hrvatska već tri godine bilježi dvostruko veći rast cijena u turizmu u odnosu na konkurente na Mediteranu. To, kaže, dovodi do gubitka tržišnog udjela i pada realne potrošnje.
„Naš rast cijena nije pratio rast kupovne moći gostiju. Realna potrošnja turista opada, a to se već osjeća u noćenjima i prihodima“, rekao je Vujčić. Guverner dodatno ukazuje da se ekonomske posljedice šire iz sektora turizma na širu ekonomiju i na životni standard građana.
-
Struka vidi disbalans – tržište odgovara ignorisanjem
Ekonomski analitičari suglasni su u ocjeni da je došlo do ozbiljnog disbalansa između cijena i očekivanja gostiju. Mladen Vedriš, jedan od uglednijih ekonomskih komentatora u Hrvatskoj, navodi konkretne brojke: „Rast cijena od 50% naspram rasta kupovne moći turista od 15% – to jednostavno ne ide.“
Turisti, prema njegovim riječima, sve češće odlučuju da potraže povoljnije opcije. „Ti turisti pogledaju lijevo i desno – Italija, Grčka, Turska – i naprave drugačiji izbor. A mi ostanemo praznih stolova i praznih apartmana“, zaključuje Vedriš.
Također napominje da visoke cijene ne utječu samo na turiste, već i na domaće stanovništvo. Inflacija koju generira prekomjerni rast cijena u turizmu prenosi se na cijene hrane, usluga i stanovanja širom zemlje. Prosječan građanin plaća cijenu turističke pohlepe – skupljim životom.
