Da li znate da je ovo najgori doručak na svijetu? O kojem doručku je riječ doznajte u nastavku teksta. Za mnoge ljude doručak je najjednostavniji obrok u danu. Brz, praktičan i poznat. Često se ponavlja iz dana u dan bez mnogo razmišljanja, jer se smatra sigurnim i zdravim izborom. Upravo zato rijetko preispitujemo ono što jedemo ujutro, iako se radi o obroku koji ima ogroman utjecaj na energiju, koncentraciju i zdravlje tokom cijelog dana.
Navike koje se stvaraju u djetinjstvu često ostaju s nama godinama. Mnogi su odrasli uz iste jutarnje obroke koje danas pripremaju i svojoj djeci, vjerujući da rade pravu stvar. Međutim, sve više stručnjaka upozorava da jedan od najčešćih doručaka na svijetu možda i nije tako bezazlen kako se čini.
-
Doručak koji svi prepoznaju
Zdjela žitarica uz čašu soka od narandže za mnoge je simbol zdravog početka dana. Reklame, ambalaža i savjeti iz prošlosti godinama su ovu kombinaciju predstavljali kao idealan izbor. Lagan obrok, brz za pripremu i navodno pun vitamina.
Ipak, upravo ta kombinacija sve češće dolazi na udar kritika nutricionista i zdravstvenih edukatora. Američki kiropraktičar i popularni zdravstveni savjetnik dr Erik Berg nedavno je na društvenim mrežama govorio o tome zašto ovaj doručak može napraviti više štete nego koristi. Kako kaže, i sam je odrastao jedući isto, ne dovodeći u pitanje njegovu vrijednost.
Problem nije u povremenoj konzumaciji, već u svakodnevnoj rutini koja tijelo izlaže velikim količinama šećera već u ranim jutarnjim satima.
-
Skriveni šećer na početku dana
Na prvi pogled, žitarice djeluju lagano i zdravo. Međutim, većina komercijalnih proizvoda sadrži iznenađujuće velike količine dodanog šećera. Čak i one koje se reklamiraju kao „fit“, „integralne“ ili „za djecu“ često imaju sastav koji više podsjeća na desert nego na pravi obrok.
Dr Berg upozorava da ovakav doručak uzrokuje nagli skok šećera u krvi. Tijelo reaguje lučenjem inzulina, nakon čega ubrzo dolazi do pada energije, gladi i želje za novim slatkim zalogajem. Na taj način se već ujutro ulazi u začarani krug.
Osim toga, ovakva kombinacija gotovo da ne sadrži kvalitetne proteine ni zdrave masti, koji su ključni za osjećaj sitosti i stabilnu energiju.
-
Kada žitarice postanu ultraprerađena hrana
Iako postoje kvalitetnije opcije, realnost je da većina ljudi poseže za industrijski prerađenim žitaricama. Takvi proizvodi često sadrže rafinisane ugljikohidrate, vještačke boje, arome i razna biljna ulja lošeg kvaliteta.
Ultraprerađena hrana je toliko izmijenjena da organizam više ne reaguje na nju kao na prirodnu namirnicu. Redovna konzumacija može opteretiti jetru, poremetiti hormone gladi i sitosti te doprinijeti nakupljanju masnoće u tijelu.
Healthline ističe da su mnoge žitarice dizajnirane da budu ukusne i privlačne, ali ne i hranjive. Bez pažljivog čitanja deklaracije, potrošači često nisu svjesni koliko šećera zapravo unose.
-
Sok od narandže – zdrava iluzija
Drugi dio ovog popularnog doručka također nosi problem. Kupovni sok od narandže, čak i kada na pakovanju piše „100%“, najčešće je lišen vlakana koja se nalaze u cijelom voću. Ono što ostaje je koncentrirani šećer u tečnom obliku.
Prema riječima Gilesa Yea, autora knjige Why Calories Don’t Count, tijelo ne razlikuje značajno šećer iz soka od onog iz gaziranih pića. Razlika je minimalna, posebno kada se sok pije svakodnevno i u većim količinama.
Za razliku od cijele narandže, sok se brzo popije, ne daje osjećaj sitosti i lako dovodi do pretjeranog unosa kalorija. Čak i svježe cijeđeni sok, iako nutritivno bolji, treba konzumirati umjereno.
-
Kako ovakav doručak utiče na tijelo
Kombinacija žitarica i soka stvara snažan udar fruktoze i glukoze već na početku dana. Jetra mora brzo preraditi višak šećera, što dugoročno može povećati rizik od masne jetre i inzulinske rezistencije.
Kod djece, ovakav doručak može utjecati na koncentraciju, raspoloženje i nivo energije u školi. Kratkotrajan nalet energije često zamijeni umor i razdražljivost već nakon nekoliko sati.
Svijest o sastavu hrane prvi je korak ka promjeni. Nije poenta u savršenstvu, već u razumijevanju šta svakodnevno unosimo u organizam i kakav efekat to ima na naše zdravlje.
