Naš probavni trakt čine želudac i crijeva i on ima jako važnu ulogu u našem organizmu a to je da preradi i procesira svu hranu koju konzumiramo. Jako je važno voditi računa o onome šta jedemo.
Dr. Dino Tarabar, gastroenterolog i onkolog, ističe kako je zdravlje crijeva temelj cjelokupne dobrobiti, rada imuniteta i pravilnog funkcioniranja cijelog organizma. Njegovo vodstvo nije namijenjeno samo osobama s postojećim zdravstvenim problemima, već i svima koji žele proaktivno zaštititi svoje zdravlje, razviti uravnoteženu prehranu i prilagoditi se signalima koje im tijelo šalje. U današnjem ubrzanom okruženju koje karakterizira brza hrana, rafinirani šećeri, gazirana pića i nezdrave prehrambene navike, crijeva često podnose prvi udar. Dr. Tarabar naglašava da ključ zdravlja crijeva leži u raznolikosti prehrane. Ta raznolikost ne dolazi od dodataka prehrani ili čudesnih pripravaka, već isključivo od izvora hrane. Točnije, dolazi od hrane bogate vlaknima, nerafiniranim komponentama i prirodnim složenim ugljikohidratima.
- Prema liječniku, “šećer je najgora moguća hrana za crijeva”, a ta je tvrdnja itekako utemeljena. On pojašnjava da se obični, rafinirani šećer apsorbira u tankom crijevu, sprječavajući ga da dođe do debelog crijeva, gdje se nalaze korisne bakterije potrebne za održavanje ravnoteže mikrobiote. Ukratko, konzumacija šećera ne hrani te korisne bakterije; nego ih lišava životnih potreba. Nasuprot tome, složeni ugljikohidrati prisutni u hrani kao što je voće s kožicom, cjelovite žitarice i povrće podvrgavaju se djelomičnoj probavi, dopuštajući njihovim neprobavljenim komponentama da dođu do debelog crijeva.
Ovdje korisne bakterije koriste ove komponente kao izvor energije, podupirući tako održavanje zdravog mikrobioma. Neravnoteža nastaje kada je mikrobiom lišen potrebnih hranjivih tvari. Posljedično, crijeva stvaraju povoljne uvjete za razmnožavanje štetnih bakterija, uključujući klostridije, kandidu i razne druge patogene. Prisutnost ovih bakterija može dovesti do niza problema, od nadutosti i proljeva do teške upalne bolesti crijeva. Uvriježeno mišljenje mnogih pojedinaca je da su sokovi dobiveni od voća i povrća zdravija opcija u usporedbi s cijelim sokovima.
Međutim, stvarnost predstavlja drugačiju perspektivu. “Iskušenje za sokom eliminira vlakna, koja su neophodna za održavanje zdravog probavnog sustava. Ova vlakna služe kao hrana za korisne bakterije koje žive u debelom crijevu. U njihovom nedostatku, mikrobiom doživljava štetne učinke.” Dr. Tarabar ističe važnost konzumacije cijele jabuke umjesto opredjeljenja za njen sok. “Ako biste jeli cjelovite žitarice, češnjak, luk, bobičasto voće, heljdu i pir, vaše bi vam bakterije bile zahvalne. To su namirnice koje hrane naš mikrobiom.” Upalne bolesti crijeva sve su prisutnije i pokazuju sve podmuklije karakteristike.
Upalne bolesti crijeva, uključujući Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, pogađaju sve veću populaciju, pri čemu mnogi pojedinci ostaju nesvjesni svog stanja sve dok simptomi ne dosegnu uznapredovali stadij. Procjenjuje se da u Srbiji od neke varijante ovih bolesti boluje više od 10.000 ljudi. “Strukturalne promjene u crijevima uzrokovane Crohnovom bolešću mogu je učiniti ne samo izrazito neugodnom nego i opasnom, potencijalno s vremenom dovodeći do ozbiljnih komplikacija”, upozorava liječnik. Ističe da se pridržavanjem odgovarajuće prehrane i načina života taj rizik može značajno ublažiti.
Dijetetske smjernice i vrijeme: Savjeti medicinskih stručnjaka za održavanje zdravog mikrobioma. Dr. Tarabar preporuča započeti dan hranom koja potiče probavu i hrani korisne bakterije. Za jutarnji obrok: palenta, zobene pahuljice, ječam, zob i mekinje. Preporučljivo je svakodnevno konzumirati voće i povrće, po mogućnosti u sirovom obliku kad god je to moguće. Za ručak: pirjano meso s juhom i salatom. Za večernji obrok: treba izbjegavati ugljikohidrate, što znači bez kruha, tjestenine, pizze ili krumpira. Umjesto toga, trebali biste se odlučiti za ostatke mesa od ručka uz dodatak salate. Završni obrok trebao bi biti konzumiran najkasnije do 19 sati.
Bitno je da pojedinci shvate da naše tijelo ne probavlja sve hranjive tvari samo; umjesto toga, crijevne bakterije igraju ključnu ulogu u razgradnji složenih ugljikohidrata, proteina i masti. Nemogućnost pružanja odgovarajuće prehrane za te bakterije može dovesti do štetnih učinaka na cijeli sustav. Nezdrave prakse: nedosljedni obrasci prehrane, konzumacija brze hrane i unos gaziranih pića. “Pojedinci često jedu nedosljedno, ponekad jedu samo jednom dnevno tri uzastopna dana prije nego što se povuku. U to vrijeme želučana kiselina počinje negativno utjecati na njihovo vlastito tijelo.
Loši izbori u prehrani – od brze hrane i slatkih poslastica do gaziranih pića – pogoršavaju stanje crijeva, uzrokujući iznenađujuće probavne probleme. Možete osjetiti nadutost, žgaravicu, zatvor ili nelagodu,” upozorava liječnik. Postavlja se pitanje je li preporučljivo konzumirati probiotike kao preventivnu strategiju? Odgovor liječnika je nedvosmislen i precizan: Preventivna konzumacija probiotika opravdana je samo u jednoj okolnosti: kada putujete u stranu zemlju u kojoj su hrana i voda drugačiji od uobičajenog okruženja. U takvim situacijama postoji povećan rizik od infekcija i promjena u mikrobiomu. U svim drugim slučajevima njihova je uporaba nepotrebna.
Nadalje naglašava da većina pojedinaca nije upoznata s pravilnom uporabom probiotika. Različiti sojevi povezani su sa stanjima kao što su nadutost, proljev, plinovi i gljivične infekcije. Ne može se jednostavno tražiti “probiotik”, jer to nije univerzalno rješenje koje se odnosi na sve pojedince. Pojedinci se često odlučuju za najjeftiniji proizvod, nesvjesni da je učinkovitost soja od iznimne važnosti. Aktivni ugljen, koji se naširoko smatra prirodnim lijekom, ima ograničenu upotrebu. Primarno se koristi u slučajevima trovanja, jer učinkovito veže toksine prisutne u želucu. Međutim, važno je napomenuti da ne utječe na debelo crijevo. Suprotno uvriježenom mišljenju, nije univerzalno sredstvo za čišćenje.
