Ovo je česta greška tokom gripe i prehlade. O kojim greškama je riječ doznajte u nastavku teksta. Nekome je dovoljno da uđe u hladan autobus i već sutradan ima zapušen nos, dok drugi prolaze kroz zimu bez ijedne prehlade. Stručnjaci objašnjavaju da je ključ u imunom sistemu i njegovom pamćenju. Osoba koja je tokom života bila izložena većem broju različitih virusa razvija bolju sposobnost brzog odgovora na nove infekcije. Imuni sistem lakše prepoznaje prijetnju i efikasnije je uklanja.
Ali nije sve u genetici i prethodnim infekcijama. Ljekari naglašavaju da na otpornost organizma snažno utiču svakodnevne navike. Ishrana, san, stres i fizička aktivnost oblikuju imunološku reakciju i mogu je znatno ojačati ili oslabiti. Tokom sezone prehlada i gripa posebno se ističe važnost pravilne prehrane, jer hrana direktno utiče na upalne procese, rad crijeva i nivo energije koji je organizmu potreban da se izbori s virusima.
-
Hrana koja usporava oporavak tokom prehlade
Kad smo bolesni, apetit često opada, ali tijelu svejedno trebaju kalorije. Zbog umora i pada energije brzo posežemo za slatkim grickalicama. Problem je što ovakvi proizvodi sadrže veliku količinu jednostavnih šećera i upravo to pogoduje bržem razmnožavanju bakterija i gljivica. Šećer dodatno pojačava upale i usporava djelovanje bijelih krvnih zrnaca, a ona su ključna u borbi protiv patogena.
Zbog toga se povećava rizik da prvobitna virusna infekcija pređe u bakterijsku. Umjesto da se organizam oporavi, simptomi se mogu pogoršati i potrajati duže nego što bi trebalo. Uz šećer, ni masne i teško svarljive grickalice nisu dobra ideja. Njihova probava oduzima dodatnu energiju koja se u tom trenutku treba usmjeriti na oporavak.
-
Alkohol i kafa tokom bolesti
Još uvijek kruži ideja da je “čašica za hrabrost’’ dobra kad nas hvata prehlada. Ljekari jasno kažu da to nije tačno. I mala količina alkohola slabi imuni sistem, remeti normalne metaboličke procese, utiče na dehidraciju i može dovesti do lošije regulacije tjelesne temperature. Ako smo već bolesni, dehidracija dodatno zgušnjava sluz u disajnim putevima i otežava iskašljavanje.
Alkohol takođe može mijenjati reakciju organizma na lijekove i smanjiti iskorištavanje važnih vitamina i minerala. Zbog toga ga treba izbjegavati sve dok simptomi ne nestanu. Slično važi i za kafu, jer kofein pojačava izlučivanje tečnosti. Tokom bolesti je važno zadržati hidrataciju, a ne narušiti je.
-
Proizvodi koji pojačavaju bol u grlu
Bol u grlu je jedan od najupornijih simptoma mnogih respiratornih infekcija. Neki proizvodi mogu dodatno iritirati sluznicu i usporiti oporavak. To su najčešće kisela hrana poput citrusa i paradajz sosa. Iako su citrusni plodovi bogati vitaminom C, njihova kiselost može izazvati peckanje. Vitamin C se zato može nadoknaditi paprikom, brokulom ili peršunom.
Ljutina je još jedan problem. Čili i biber mogu povećati cirkulaciju i tjelesnu temperaturu, ali i pogoršati iritaciju u grlu. Tvrdi i grubi proizvodi, kao što su krekeri ili hrskavi hljeb, mogu doslovno izgrepsti već osjetljivu sluznicu. Mekša, mlaka i neutralna hrana je obično najlakša za podnošenje dok traje iritacija.
-
Koliko treba jesti i piti tokom infekcije
Kada se tijelo bori s bolešću, potreba za energijom raste. Posebno kod povišene temperature. Procjene pokazuju da porast temperature za samo jedan stepen povećava potrebu za kalorijama za oko 13 posto. Hrana treba biti lagana, ali hranjiva. Ideja da treba “pustiti tijelo da gladuje’’ nije tačna. Preslaba ishrana može usporiti oporavak i produžiti simptome.
Hidratacija je jednako važna kao i hrana. Odrasla osoba tokom infekcije treba oko tri litre tečnosti dnevno, a djeca nešto manje, prema uzrastu i preporukama ljekara. Tečnost pomaže u regulaciji temperature i razrjeđivanju sluzi, što olakšava disanje.
-
Hrana koja jača imuni sistem tokom bolesti
Kako bi se tijelo lakše izborilo s virusima, korisno je unositi namirnice koje smanjuju upalu i podstiču rad imunih ćelija. Omega-3 masne kiseline, vitamin D, vitamin C, cink i selen posebno su važni. Nalaze se u masnim morskim ribama, sjemenkama, jajima, orasima, lanenom sjemenu i nerafiniranim biljnim uljima.
Bijeli luk i luk imaju prirodna antimikrobna svojstva i mogu ublažiti simptome. Fermentirani mliječni proizvodi i kisela hrana pozitivno utiču na crijevnu mikrofloru, a zdrava mikroflora ima važnu ulogu u radu imunog sistema.
