U Srbiji je mjesec januar prepun praznika, a s obzirom na to da je nedavno bila proslava Nove godine, vidljivo je da su mnogi pojedinci konzumirali veće količine hrane i pića nego što je uobičajeno, što je rezultiralo raznim zdravstvenim problemima. Danas otkrivamo šta profesionalci imaju da kažu o tome.
Liječnik u hitnoj službi primijetio je da se značajan broj osoba žalio na nelagodu u želucu. Unatoč upozorenjima medicinskih stručnjaka na rizike povezane s prejedanjem u blagdanskim danima, posebice nakon razdoblja posta, statistika beogradske Hitne pomoći otkriva da se mnogi još uvijek prepuštaju draži svečane trpeze.
Shodno tome, liječnici su jučer doživjeli pojačanu aktivnost zbog jedne od glavnih posljedica pretjerane konzumacije: napadaja žučnih kamenaca. Slično kroničnim bolesnicima koji su pomoć tražili dan prije, hitna je doživjela znatan priljev slučajeva koji se pripisuju prejedanju. Nadležni liječnik hitne pomoći izvijestio je da je većina pacijenata imala bolove u trbuhu, a neki su zahtijevali intervenciju zbog žučnih napadaja.
- “Hitne službe ukazale su da smo sinoć primili primjetan val poziva od pojedinaca koji su pretjerali s hranom, prvenstveno pokazujući simptome kao što su nelagoda u trbuhu, mučnina, povraćanje i drugi znakovi koji ukazuju na napad žuči.
Nažalost, ti želuci koji su pretjerali tijekom prvosvibanjski praznici tek se trebaju oporaviti, a na pomolu je i Uskrs. Obično se ovaj obrok sastoji od niza jela, poput jaja, juhe, salse, mesa s roštilja i ruske salate, a često se nadopunjuje kolačićima i kolačima koji se tradicionalno povezuju s uskršnjom večerom.
Iako se brojni pojedinci upuštaju u svečanosti poput Đurđevdana, značajnog praznika u Srbiji, mnogi će se susresti s poteškoćama odoljeti primamljivim okusima đakonije, slane i slatke. Nema čudesnog lijeka; međutim, priznato rješenje već postoji: Hitne službe su izjavile: “Univerzalno se preporučuje ograničiti unos hrane i pića, a mi kontinuirano pozivamo javnost na oprez.
- Nagli primjer pretjeranog unosa hrane može rezultirati akutnim napadom žučnog mjehura, poznatim kao kolecistitis. Ovim problemom nedavno se bavio dr. Miljan Ćeranić, docent opće kirurgije na Sveučilišnom kliničkom centru Srbije (UKCS).
“Nakon unosa masne hrane i jaja, pojedinci mogu osjetiti nelagodu ispod desnog rebra, što bi moglo ukazivati na upalu žučnog mjehura. Ova nelagoda je obilježena svojom ozbiljnošću, često se brzo pojačava i traje šest sati ili više. Nadalje, mučnina može biti popraćena stanju“, elaborirao je dr. Ćeranić.
U tim uvjetima preporuča se da pacijenti dođu u najbližu dežurnu ambulantu, gdje će uz ultrazvučni pregled uz krvnu sliku i biokemijsku provjeru utvrditi prisutnost kamenaca. Ovisno o ozbiljnosti situacije, antibiotici se mogu primijeniti u ranijoj fazi. U određenim slučajevima može biti potrebna hitna kirurška intervencija. Dodatni tekst. Nekada smatran osnovnom hranom za siromašne, kačamak se iznova prepoznaje kao “čista” egzotična poslastica.
- Ovo jelo, napravljeno od bijelog ili žutog kukuruznog brašna, obično se naziva kukuruzni griz ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kačamak služi ne samo kao izvrstan doručak, već se također nameće kao jedan od najzdravijih dostupnih izbora.
Obiluje esencijalnim nutrijentima, kukuruzno brašno našem tijelu daje vitalne vitamine, uključujući A, E i razne vitamine B skupine, uz niz minerala. Kačamak je poznat po značajnim sadržajima fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Ima približan kalorijski sadržaj od 380 kalorija na 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze.
Ugljikohidrati i masti prisutni u kukuruznom brašnu povoljno utječu na zdravlje, posebice na rad crijeva. Znatna količina vlakana, zajedno sa složenim ugljikohidratima, potiče osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari apsorbiraju sporije, čime pomažu u normalnim probavnim procesima unutar crijeva.
Glavno opravdanje za konzumaciju kačamaka su njegova povoljna svojstva, važna za osobe sa i bez probavnih problema. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima, koji, u kombinaciji s korisnim biljnim mastima, igraju značajnu ulogu u poticanju učinkovite crijevne peristaltike. Ovaj mehanizam pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave.
S obzirom na sastav zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao koristan izvor hrane osobama s povišenom razinom kolesterola. Štoviše, igra ključnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca. Kačamak se savjetuje za dojenčad i djecu jer pomaže probavi i jača imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru.
- Osobe s celijakijom ili upalnom bolešću crijeva moraju znati da kukuruz ne sadrži gluten. Shodno tome, kačamak treba uvrstiti u redovitu ishranu pacijenata oboljelih od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa.
