Ukrasne biljke često postaju omiljeni dio domaćinstva, a među njima orhideje zauzimaju posebno mjesto zbog svoje ljepote i šarenila boja cvjetova. Međutim, briga za ove prekrasne biljke može biti izazov, posebno ako primijetite probleme poput blijedih cvjetova ili opadajućeg lišća.
- Kada vaša orhideja počne pokazivati znakove slabljenja, poput blijedila cvjetova ili opadanja lišća, vjerovatno je vrijeme da razmislite o presađivanju. Ovi simptomi često ukazuju na probleme s korijenjem, koje može biti oštećeno zbog prekomjernog zalijevanja.
Ako primijetite da korijenje izgleda spužvasto i gubi na vitalnosti, prvo što treba učiniti je provjeriti količinu vode koju biljka prima. Prvi korak u spašavanju orhideje je uklanjanje oštećenog korijena kako bi se spriječilo daljnje širenje problema. Nakon toga, preporučljivo je temeljito oprati i dezinficirati lišće biljke.
Za ovaj postupak možete koristiti češnjak, koji je poznat po svojim antibakterijskim svojstvima. Češnjak pomaže u borbi protiv bakterija i bolesti koje mogu utjecati na korijenje i lišće orhideje. Počnite tako što ćete zdrobiti jedan češanj češnjaka i pomiješati ga s malom količinom vode, nakon čega procijedite smjesu kako biste dobili tekućinu bez čvrstih ostataka.
- Ulijte ovu tekućinu u litru vode i umočite biljku tako da su i lišće i korijenje uronjeni u smjesu najmanje 10 minuta. Nakon ovog procesa, ostavite biljku da se osuši, a zatim uklonite sve osušene ili oštećene dijelove cvijeta kako biste joj pomogli da bolje uspije.
Sljedeći korak uključuje pripremu plastične ili staklene čaše u koju ćete staviti malu količinu vode. Važno je da vrhovi listova orhideje budu u kontaktu s vodom, dok stabljika ostaje podignuta. Zatim uzmete drugu posudu, napravite male otvore na vrhu i stavite biljku unutra kako biste stvorili efekt staklenika.
Objedinite obje čaše pomoću trake ili selotejpa i postavite ih blizu prozora kako biste osigurali dovoljno svjetla. Ukoliko ste dosljedni u ovom procesu, možete očekivati da će novi korijeni početi rasti u roku od 2 do 3 tjedna, a za oko tri mjeseca biljka će biti spremna za presađivanje. Ako ste ranije bezuspješno pokušavali slične metode, problem može biti u nepravilnom zalijevanju novog korijena, pa je važno pratiti količinu vode koju biljka prima.
Kaša, koja je nekada bila poznata kao hrana siromašnih, danas doživljava renesansu kao zdrava i egzotična opcija u kulinarskom svijetu. Kukuruzni griz, ili palenta, postaje sve popularniji zbog svoje bogate hranjive vrijednosti i sposobnosti da zadovolji potrebe modernih prehrana.
Palenta je bezglutenska hrana, što je čini idealnim izborom za doručak, ali i kao dodatak obrocima za one koji imaju ograničenja u prehrani. Bogata esencijalnim hranjivim tvarima, kukuruzna krupica pruža vitalne vitamine poput A, E i B skupine, kao i minerale poput fosfora, cinka, kalija, magnezija i selena. Svaka sto gramova ove namirnice sadrži oko 380 kalorija, a njen sastav uključuje vodu, proteine, ugljikohidrate, masti i celulozu.
Složeni ugljikohidrati i vlakna prisutna u kukuruzu pozitivno utiču na probavni sustav, jer se apsorbiraju sporije i time podržavaju normalne probavne procese. Osim toga, kukuruz je bogat karotenoidima i zdravim biljnim masnama koje potiču crijevnu peristaltiku, što pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave.
Zahvaljujući svom sastavu, palenta je izvrstan izbor za osobe s povišenim kolesterolom, jer doprinosi jačanju srca i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Griz je također preporučljiv za djecu i dojenčad, jer poboljšava crijevnu floru i jača imunološki sustav.
- Osobe koje pate od celijakije ili upalnih stanja crijeva mogu sigurno uključiti kukuruz u svoju prehranu, jer on ne sadrži gluten. To ga čini idealnim izborom za one koji pate od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva ili dijabetesa.
Antioksidansi u kukuruzu štite organizam od oksidativnog stresa, dok kačamak ima ulogu u programima mršavljenja jer čisti crijeva i potiče probavu. Niska kalorijska vrijednost, uz visoku energetsku iskoristivost, čini ga dragocjenom komponentom zdrave prehrane.
