Ovi lijekovi uzrokuju demenciju. O kojim lijekovima je riječ doznajte u nastavku teksta. U posljednjih nekoliko desetljeća demencija je postala jedna od najozbiljnijih bolesti savremenog doba. Sve više porodica suočava se s dijagnozom koja ne pogađa samo pojedinca, nego i cijelu njegovu okolinu. Iako se često govori o genetici, starenju i načinu života, rjeđe se otvara pitanje koliko na rizik mogu utjecati lijekovi koje svakodnevno uzimamo. Danas postoje brojna istraživanja koja ukazuju na to da određene vrste lijekova, posebno kada se koriste dugotrajno ili u kombinaciji s drugima, mogu povećati vjerovatnoću razvoja kognitivnih poremećaja.
Važno je odmah naglasiti da lijekovi imaju svoju svrhu i da mnogima produžavaju i poboljšavaju život. Problem ne leži u samom postojanju terapije, već u načinu na koji se ona propisuje i koristi. Posebno kod starijih osoba, koje često uzimaju više različitih lijekova istovremeno, rizik od neželjenih posljedica može biti znatno veći.
-
Šta je zapravo demencija?
Demencija nije jedna bolest, već skup simptoma koji uključuju gubitak pamćenja, smanjenu sposobnost rasuđivanja, poteškoće u govoru i promjene u ponašanju. Najčešći oblik je Alzheimerova bolest, ali postoje i drugi tipovi, poput vaskularne demencije ili demencije s Lewyjevim tijelima. Zajedničko im je postepeno propadanje moždanih funkcija.
Simptomi obično počinju suptilno. Osoba može zaboravljati nedavne događaje, imati poteškoće s pronalaženjem riječi ili se teže snalaziti u poznatom okruženju. S vremenom, stanje napreduje i utiče na svakodnevno funkcioniranje. Upravo zato je važno prepoznati sve moguće faktore rizika, uključujući i terapiju lijekovima.
-
Problem istovremene upotrebe više lijekova
Mnogi ljekari su svjesni pojedinačnih nuspojava lijekova koje propisuju. Međutim, manja pažnja se ponekad posvećuje kombinacijama lijekova. Starije osobe često uzimaju terapiju za povišen krvni pritisak, šećernu bolest, bolove, probleme sa spavanjem ili anksioznost. Kada se sve to sabere, nije neobično da jedna osoba dnevno uzima pet, šest ili više različitih preparata.
Ovakva praksa naziva se polifarmacija. Iako je ponekad neizbježna, nosi određene rizike. Neki lijekovi mogu međusobno pojačavati svoje nuspojave, uticati na metabolizam u jetri ili mijenjati način na koji mozak funkcioniše. Dugoročno, to može dovesti do problema s pamćenjem i koncentracijom.
Na primjer, sedativi i lijekovi za smirenje mogu uzrokovati pospanost, usporenost i konfuziju. Kada se takvi simptomi javljaju mjesecima ili godinama, postavlja se pitanje kakav je njihov dugoročni uticaj na mozak.
-
Antiholinergici i kognitivni pad
Jedna od grupa lijekova koja se često spominje u kontekstu demencije jesu antiholinergici. Ovi lijekovi blokiraju djelovanje neurotransmitera acetilholina, koji ima ključnu ulogu u učenju i pamćenju. Koriste se za liječenje različitih stanja, poput alergija, inkontinencije, depresije ili Parkinsonove bolesti.
Problem nastaje kada se koriste dugotrajno ili u većim dozama. Istraživanja su pokazala da visoka ukupna izloženost antiholinergičkim lijekovima može biti povezana s većim rizikom od razvoja demencije. To ne znači da će svaka osoba koja uzima ove lijekove razviti bolest, ali rizik može biti povećan, posebno kod starijih osoba.
Često ljudi nisu ni svjesni da uzimaju lijek s antiholinergičkim učinkom, jer se takvi sastojci nalaze i u nekim preparatima koji se izdaju bez recepta, poput lijekova protiv prehlade ili alergije.
-
Lijekovi za spavanje i smirenje
Benzodiazepini i slični lijekovi često se propisuju za anksioznost i nesanicu. Kratkoročno, mogu pomoći osobi da se smiri i bolje spava. Međutim, dugotrajna upotreba povezuje se s problemima u pamćenju i smanjenom pažnjom.
Kod starijih osoba, ovi lijekovi mogu povećati rizik od padova, ali i od kognitivnog propadanja. Neka istraživanja sugeriraju da višegodišnja upotreba može biti povezana s većom učestalošću demencije. Iako uzročno-posljedična veza nije uvijek jednostavna, jasno je da se takva terapija treba pažljivo pratiti i redovno preispitivati.
-
Zašto je starija populacija posebno osjetljiva?
Kako starimo, tijelo sporije razgrađuje i izlučuje lijekove. Jetra i bubrezi ne funkcionišu istom brzinom kao u mlađoj dobi, što znači da se aktivne supstance mogu duže zadržavati u organizmu. Mozak također postaje osjetljiviji na hemijske promjene.
Zbog toga ista doza lijeka kod mlađe osobe može imati znatno jači učinak kod starije. Kada se tome doda kombinacija više lijekova, rizik od neželjenih efekata se povećava. Ponekad se simptomi poput zbunjenosti ili zaboravnosti pripisuju “normalnom starenju”, iako zapravo mogu biti posljedica terapije.
-
Šta možemo učiniti?
Prvi korak je informisanost. Pacijenti i njihove porodice trebali bi znati koje lijekove uzimaju i zašto. Redovne kontrole kod ljekara pružaju priliku da se terapija preispita. Ponekad je moguće smanjiti dozu, zamijeniti lijek sigurnijom alternativom ili potpuno ukinuti ono što više nije neophodno.
Otvorena komunikacija s ljekarom je ključna. Ako primijetite promjene u pamćenju, koncentraciji ili ponašanju nakon uvođenja novog lijeka, važno je to spomenuti. Male promjene mogu biti prvi signal da terapiju treba prilagoditi.
Demencija je složen poremećaj s mnogo uzroka. Ne možemo kontrolisati genetiku, ali možemo obratiti pažnju na faktore koji su pod našom kontrolom. Razumna i pažljivo vođena upotreba lijekova jedan je od njih.
