Farmaceut savjetuje da ovih 6 lijekova ne bi dala najdražim ljudima. O kojim lijekovima je riječ doznajte u nastavku teksta. Savremeni tempo života nas je navikao da tražimo rješenja odmah. Kada nešto zaboli, želimo lijek koji djeluje brzo. Kada se osjećamo loše, tražimo tabletu koja će nas podići. Kada se pojavi bilo kakva smetnja, prvo što uradimo jeste potraga za preparatom koji će je odmah ukloniti. Često vjerujemo da je lakše popiti nešto nego provjeriti zašto se tegoba uopšte pojavila. U takvoj svakodnevici mnogi posegnu za lijekovima i onda kada im zaista nisu potrebni.
Farmaceuti svakodnevno gledaju iste scene. Ljudi sigurno ulaze u apoteku, uvjereni da će sami odabrati pravi proizvod, a izlaze sa kesom punom tableta, sirupa, krema i dodataka za koje nikada nisu pitali ljekara. Čak i kada su lijekovi dostupni bez recepta, to ne znači da su bez rizika. U praksi se najčešće ispostavi da dugotrajna i nekontrolisana upotreba može napraviti ozbiljan problem, a pacijent to shvati tek kada se posljedice već osjete.
Iskustva britanske farmaceutkinje Debore Grejson pokazala su da milioni ljudi godinama nastavljaju koristiti terapije koje im više ne donose korist. Navika, strah ili nedostatak informacija dovode ih u situaciju da se oslanjaju na lijekove koji im čak mogu pogoršati stanje. Upravo zato zdravstveni radnici sve glasnije upozoravaju na važnost povremenog pregleda i procjene terapije.
U praksi se izdvajaju određene grupe lijekova koje najlakše postanu dio rutine i najčešće dovedu do komplikacija ako se koriste predugo ili bez nadzora.
1. Preparati protiv bolova: brzi efekti, spora šteta
Većina ljudi uzima analgetike bez mnogo razmišljanja. Kod jačih bolova često se poseže za opioidnim lijekovima koji djeluju snažno i brzo. Problem nastaje kada ih koristimo i onda kada bol više nije ozbiljan, jer se tijelo navikne i traži veću dozu za isti efekat.
Dugotrajna upotreba može promijeniti način na koji tijelo reaguje na bol. Pojavljuju se nesanica, pojačana nervoza, znojenje i mučnina. Mnogi pacijenti završe u začaranom krugu gdje glavobolja nastaje upravo zbog prečeste upotrebe tableta, pa je ponovo pokušaju ukloniti tabletom.
2. Statini: lijekovi koji zahtijevaju kontrolu
Statini su jedni od najvažnijih lijekova u kardiologiji, ali nisu uvijek dugoročno rješenje. Osobama koje ih koriste bez redovnog nadzora mogu izazvati bol u mišićima, hronični umor i poremećaje u radu jetre. U nekim situacijama povećavaju rizik razvoja dijabetesa tipa 2.
Ono što pacijenti često zaborave jeste potreba za testovima krvi i procjenom zdravstvenog rizika. Terapija statinima se povremeno mora preispitati, ali mnogi nastave uzimati lijek iz navike, misleći da je potreban do kraja života.
3. Antidepresivi: potrebni, ali zahtjevni
Kod težih psihičkih stanja antidepresivi su nezamjenjivi. Ipak, njihova upotreba bez stručnog nadzora može dovesti do problema. U prvim sedmicama mogu izazvati mučninu, glavobolju i nesanicu, a kod dugotrajne terapije javljaju se hormonski disbalansi, promjene tjelesne mase i pad energije.
Posebno je osjetljiv trenutak kada pacijent pokuša naglo prekinuti lijek. Tada se mogu javiti vrtoglavica, anksioznost i drugi neugodni simptomi koje mnogi pogrešno tumače kao povratak depresije. Iz straha ponovo počinju terapiju i ostaju u krugu iz kojeg se teško izvlače.
4. Gabapentin i pregabalin: lijekovi koji brzo postanu navika
Propisuju se za neuropatski bol, ali se često daju i kada to nije sasvim opravdano. Ovi lijekovi mogu izazvati pospanost, slabiju koncentraciju, vrtoglavicu i povećanje tjelesne mase. Dugotrajno korištenje stvara zavisnost, a prekid mora biti postepen. Ako se ukinu naglo, javljaju se ozbiljne smetnje, pa pacijenti postaju nesigurni i vraćaju se terapiji.
5. Kortikosteroidne kreme: brza pomoć koja lako pređe granicu
Steroidne kreme smiruju crvenilo i ekcem, ali njihovo dugotrajno korištenje stanjuje kožu, čini je osjetljivom i sklonijom infekcijama. Kada pacijent prekine terapiju, koža može postati bolna i previše reaktivna. Mnogi tada ponovo posegnu za kremom, misleći da pomaže, dok zapravo ulaze u sve dublji problem.
6. Lijekovi za žgaravicu: tihi izazivači novih tegoba
Ovi lijekovi su namijenjeni kratkotrajnoj upotrebi, ali mnogi ih koriste godinama. Dugoročno mogu izazvati manjak vitamina B12 i magnezijuma, probleme s pamćenjem, promjene u crijevnoj flori i povećan rizik od preloma kostiju.
Kada se terapija prekine, žgaravica se može vratiti u jačem obliku. Pacijent tada misli da mora nastaviti uzimati lijek, i tako se stvori začarani krug koji je teško prekinuti.
-
Najvažniji podsjetnik za svakog pacijenta
Zavisnost od lijekova nije uvijek očigledna. Nekada je fizička, ali vrlo često je psihološka i proizlazi iz uvjerenja da bez terapije ne možemo funkcionisati. Zbog toga je važno povremeno razgovarati s ljekarom i provjeriti da li je terapija i dalje potrebna. To je mali korak koji može spriječiti mnogo veće probleme.
