Kakve nas to promjene čekaju od 1. jula? U nastavku teksta donosimo vam detaljnije informacije. Od 1. jula 2025. godine, Federacija Bosne i Hercegovine ulazi u novu fazu fiskalne politike primjenom izmjena i dopuna Zakona o doprinosima. Najvažnija promjena odnosi se na smanjenje zbirne stope doprinosa koju poslodavci uplaćuju – s dosadašnjih 10,5% na 5%. Time ukupna zbirna stopa doprinosa, koja je iznosila 41,5%, praktično se smanjuje za 13,25%.
Ova mjera nije izolovani potez, već dio šireg plana ekonomske reforme koju Vlada Federacije BiH sprovodi s ciljem rasterećenja rada, smanjenja troškova poslodavcima, povećanja konkurentnosti domaće ekonomije i formalizacije radnog odnosa za hiljade radnika.
-
Povećanje minimalne plate pa smanjenje doprinosa: Vladina strategija u fazama
Premijer FBiH, Nermin Nikšić, istakao je da se reformski proces odvija etapno, planski i bez improvizacije. “Prvo smo povećali minimalnu platu, sada smanjujemo doprinose, a naredni korak je fiskalizacija. Sve su to karike iste reforme – reforme koja za cilj ima pravedniju i moderniju ekonomiju”, izjavio je Nikšić.
U januaru 2025. godine na snagu je stupila uredba kojom je minimalna plata povećana na 1.000 KM. Ovaj potez, iako je izazvao oprečne reakcije u javnosti, u kombinaciji s novim fiskalnim rasterećenjem predstavlja zaokruženu strategiju: s jedne strane povećava se prihod radnika, a s druge se poslodavcima umanjuju nameti.
-
Pozitivne reakcije iz poslovnog sektora
Udruženje poslodavaca FBiH pozdravilo je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, ocjenjujući ga kao dugoočekivan i važan iskorak u pravcu unapređenja poslovnog ambijenta. Posebno se ističe da je ovo prvo sistemsko fiskalno rasterećenje od 2009. godine.
Poslodavci navode da će niža stopa doprinosa olakšati poslovanje, omogućiti veću konkurentnost na tržištu i podstaći otvaranje novih radnih mjesta. Također su izrazili nadu da će do kraja godine uslijediti i dodatne reforme – uključujući uvođenje fiskalizacije i novo smanjenje doprinosa – kako bi se dodatno smanjio pritisak na poslovnu zajednicu.
-
Ekonomski pokazatelji nakon povećanja minimalne plate
Iako su mnogi bili skeptični po pitanju efekata povećanja minimalne plate, najnoviji podaci Porezne uprave FBiH govore u prilog uspješnosti te mjere. Do kraja maja 2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata iznosio je 133.593, što predstavlja značajan porast u odnosu na 129.784 iz istog perioda prethodne godine.
Istovremeno, broj zaposlenih je narastao na 546.129, dok je mjesec ranije iznosio 544.613. Rast broja zaposlenih ukazuje da povećanje minimalne plate nije dovelo do otpuštanja radnika, već je djelovalo stimulativno za tržište rada.
U periodu januar–maj 2025. godine naplaćeno je 2,56 milijardi KM doprinosa, što je više za 336 miliona KM u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ovo povećanje pokazuje da rast plata može ići ruku pod ruku sa rastom budžetskih prihoda – pod uslovom da se vodi dosljedna i strateški tempirana politika.
-
Fiskalizacija kao naredni korak
U nastavku reformske agende planiran je i proces fiskalizacije svih transakcija, čime bi se dodatno suzbila siva ekonomija i ojačala transparentnost. Vlada FBiH naglašava da se reforme provode pažljivo, korak po korak, kako bi se očuvala stabilnost javnih fondova, ali i izbjegli bilo kakvi fiskalni poremećaji.
U tom kontekstu, i drugi krug smanjenja doprinosa – kojim bi se eventualno uvela jedinstvena stopa doprinosa – neće biti brzoplet već usklađen s efektima fiskalizacije.
“FBiH mora ostati stabilna, ali istovremeno mora postati stvarni partner i radnicima i poslodavcima. Zato radimo promjene koje su konkretne, a ne deklarativne”, poručio je premijer Nikšić.
-
Politički kontinuitet i reformska volja
U okruženju u kojem su reformski procesi često usporavani ili odlagani, Federacija BiH, prema riječima premijera, pokušava pokazati da je moguće sprovoditi promjene koje su planirane, odgovorne i održive. Dosljedna provedba najavljenih mjera – od povećanja minimalne plate, preko smanjenja doprinosa, pa do fiskalizacije – predstavlja rijetkost u bh. političkom prostoru i signalizira pomak prema ozbiljnijem upravljanju ekonomskim politikama.
